Snimka nadzorne kamere koja je zabilježila uspaničeno ponašanje mačke nekoliko trenutaka prije nego što će snažan potres pogoditi Albaniju širi se internetom. O tome da životinje mogu predosjetiti podrhtavanje tla prije nego što se ono dogodi piše se ne desetljećima, već tisućljećima, s obzirom na drevne zapise o čudnom ponašanju životinja prije potresa. No ta je teorija tek u posljednjem desetljeću dobila pravo znanstveno utemeljenje
Njemački prirodoslovac Helmut Tributsch, dugogodišnji profesor na berlinskom sveučilištu, 1982. objavio je knjigu o predznacima potresa u životinjskom svijetu naslovljenu u prijevodu 'Kada se zmije probude'.
>>> Potres jakosti 3.0 prema Richteru kod Karlovca
Naslov je posveta možda najstarijem zapisu o ponašanju životinja prije potresa, i to onog koji se dogodio u Grčkoj 373. godine prije Krista.
vezane vijesti
Dakle dva dana prije tog potresa zmije, lasice i crvi napustili su područje oko grada Helikea, u kojem je bio epicentar.
Postoji i zapis star preko 200 godina o potresu koji se dogodio kod Napulja 1805. godine, kada je zabilježeno da su domaće životinje nekoliko minuta prije mukale, lajale, gakale, zavijale…
Tim i s još 70-ak povijesnih zapisa o potresima prije kojih je zabilježeno neobično ponašanje životinja bavio se Tributsch u svojoj knjizi koja je doživjela i hrvatsko izdanje pod naslovom 'Predznaci potresa'.
Analizirao je 78 prikupljenih i neovisnih opisa neobičnog ponašanja životinja. Takvih je slučajeva bilo diljem zemaljske kugle, a to je, kaže autor, važno kako kritičari ne bi rekli da su zapisi o čudnom ponašanju životinja plod praznovjerja pojedinih naroda.
'Iz 78 potresnih dokumenata prikupljenih iz civilizacija širom svijeta zaključio sam da je popularna tradicija uvijek istodobno izvijestila o tri prethodnika potresa: Nemirima životinja, čudnim meteorološkim uvjetima i blistavim pojavama pod vedrim nebom. Zaključio sam da se iz zemlje ispušta plin koji sadrži nabijene čestice, aerosole. Također sam saznao da se od vremena grčkog znanstvenika Aristotela i tijekom zapanjujućeg razdoblja od dva tisućljeća očekivalo da će takav plin, nazvan pneuma, izazvati i sam potres (za što danas znamo da nije točno). Ali prethodnik, toplinska anomalija ili plin, sada se vidi i sa satelita, kada se skenira infracrveno zračenje sa Zemlje', piše o svojoj knjizi.
Naveo je da postoji mnogo zapažanja o ponašanju, recimo pasa, prije potresa. Prije potresa cvile i zavijaju bez vidljivog razloga, a ako leže na tlu, skaču na noge i lajući jure van. No bilo je i zapisa u kojima se svjedoči kako su psi letargično dočekali potres. Tražili su blizinu čovjeka, ukočeno gledali ili se skrivali među namještajem.
Neki se poslije potresa danima ne vraćaju u kuću.
Spominje kako i domaća perad, posebno kokoši, može predosjetiti jake potrese. Kokoši su tada uznemirene, pokušavaju pobjeći iz kokošinjca ili odbijaju spavati.
Njihovo ponašanje tijekom i poslije potresa još je gore. Postoji zapis iz lipnja 1915. godine nakon potresa koji je pogodio Bavarsku u Njemačkoj, u kojem se navodi da su se kokoši ponašale kao da su poludjele, lepetale krilima i kokodakale kao da im se lisica našla u kokošinjcu. U zapisima stoji da su i ostale ptice reagirale na podrhtavanje tla i to tako da su napuštale gnijezda i padale na tlo.
Tributsch piše kako mačke imaju izrazite reakcije vezane za potrese.
Spominje i to da potres inače lijene krokodile natjera na bijeg iz vode te zaključuje da vodene životinje pate od posljedica potresa znatno jače od ostalih.
Upravo je pomoću vodozemaca, konkretno žaba, dokazano to da životinje predosjećaju potres. Naime 2009. stanovnici L'Aquile u Italiji primijetili su da su žabe napustile svoju baru danima prije udara potresa. Rezultati studije objavljeni su u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, a pokazuju da stijene u Zemljinoj kori pod pritiskom ispuštaju nabijene čestice koje reagiraju s podzemnim vodama.
Životinje koje žive u blizini vrlo su osjetljive na kemijske promjene i mogu ih osjetiti danima prije nego što stijene kliznu i uzrokuju podrhtavanje tla, pisao je tportal prije nekoliko godina, nakon što je objavljeno istraživanje.
Međutim svaki od ovih slučajeva bio je anegdotalan. Veliki potresi su toliko rijetki da je okolnosti u kojima se odvijaju gotovo nemoguće detaljnije istraživati. No slučaj u L'Aquili bio je drugačiji. Naime biologinja Rachel Grant je u vrijeme neposredno prije potresa ondje provodila istraživanje kolonije žaba za svoju doktorsku disertaciju.
'Bilo je to vrlo dramatično', prisjetila se Grant i dodala: 'Od 96 žaba, populacija je pala gotovo do nule u samo tri dana.'
Biologinja je svoja promatranja objavila u časopisu Journal of Zoology, a nakon toga NASA je kontaktirala s njome. Znanstvenici američke svemirske agencije već dulje vrijeme istražuju kemijske promjene koje se zbivaju u stijenama pod ekstremnim pritiskom. Zanimalo ih je mogu li se one povezati s masovnim egzodusom žaba. Njihova laboratorijska istraživanja pokazala su ne samo da se one mogu povezati, već i da Zemljina kora izravno utječe na kemiju bara u kojima su žabe u to vrijeme živjele i razmnožavale se.
NASA-in geofizičar Friedemann Freund pokazao je da stijene pod velikim pritiskom prije potresa ispuštaju električno nabijene čestice. Te čestice mogu prijeći u okolne stijene, a kada stignu na površinu, reagiraju sa zrakom i pretvaraju njegove molekule u nabijene ione.
'U medicinskim je krugovima poznato to da pozitivni ioni u zraku mogu uzrokovati glavobolje i mučnine kod ljudi te povećati razine serotonina, hormona stresa u krvi životinja', rekao je dr. Freund. Ioni također reagiraju s vodom i pretvaraju je u vodikov peroksid. Taj kemijski lanac može utjecati i na organske tvari otopljene u vodi bare i pretvoriti bezopasne materijale u otrove.
Zabilježeni mehanizam je vrlo složen pa stručnjaci smatraju da ga je potrebno podrobno istražiti. Međutim dr. Grant ističe da je to prvi uvjerljiv mehanizam koji razotkriva zbivanja prije potresa na koja reagiraju životinje koje žive u vodi ili na okolnom tlu.
