Mađarska i Poljska su priopćile u četvrtak da su europskom sudu podnijele žalbu kako bi poništile reformu direktive o izaslanim radnicima koju je nedavno prihvatilo 28 zemalja nakon mučnih pregovora, kako bi tim radnicima osigurale istu plaću za isti posao na istom mjestu
Mađarska vlada ističe u priopćenju da je podnijela žalbu Sudu pravde Europske unije (CJEU) u nadi da će "poništiti" novu direktivu koju je u svibnju odobrio Europski parlament.
Poljska je pak izvijestila da je u srijedu CJEU-u podnijela prigovor na reformu tog sustava koji je Europljanima omogućavao da rade u inozemstvu a doprinose uplaćuju u matičnoj zemlji.
vezane vijesti
Ovom reformom 28 zemalja EU-a se dogovorilo da će izaslani radnik ubuduće primati istu plaću kao i lokalni: ne samo minimalnu plaću u zemlji odredišta (kao što je bio slučaj u prvoj direktivi iz 1996.), nego i sve bonuse predviđene u toj zemlji (naknada za rad na hladnoći, za teške uvjete rada, za staž, trinaesta plaća i slično).
Postignuta je i nagodba da se maksimalno trajanje takvog rada ograniči na 12 mjeseci s mogućnošću produljenja za 6 mjeseci.
Ova reforma "uvodi obveze i ograničenja koji se kose sa zabranom diskriminacije", navodi se u priopćenju služba madžarskog premijera Viktora Orbana.
U Varšavi je zamjenik ministra vanjskih poslova Kondrad Szymanski u četvrtak kritizirao "protekcionistički značaj" novog dokumenta koji se, po njegovu mišljenju, kosi s načelom slobode kretanja radnika i usluga.
Dvadeset osam ministara rada EU-a donijelo je u listopadu 2017. zajedničko stajalište o reformi unatoč protivljenju Poljske, Mađarske, Litve i Latvije.
Poljska s oko 500.000 svojih državljana koje svake godine upućuje na rad u EU, najviše može izgubiti reformom sustava.
