I. S. je 15. kolovoza 2011. gdine zbog neposluha dvaput udarila sina (rođenog u ožujku 2009.) drvenom kuhačom po stražnjici, od čega je zadobio modrice.

Sud je utvrdio da su ispunjeni svi uvjeti za izdavanje kaznenog naloga budući da je kazneno djelo za koje se teretila u nadležnosti suca pojedinca.

Za kazneno djelo protiv braka, obitelji i mladeži propisana je kazna od šest mjeseci do tri godine, a tužitelj je optužnim aktom tražio izricanje zatvorske kazne u trajanju od šest mjeseci uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od dvije godine, što je sud na koncu i prihvatio.

Glas Istre neslužbeno doznaje da je 25-godišnjakinju za zlostavljanje djeteta prijavio bivši suprug. Iz podataka kojima je sud raspolagao prilikom razmatranja i odlučivanja o sankciji nije se moglo iščitati radi li se o inače problematičnim odnosima među roditeljima i(li) pojedinog roditelja i djeteta, kao ni kome je povjereno skrbništvo nad dječačićem.

Iako je u Hrvatskoj tjelesno kažnjavanje u obitelji, kao 'odgojna metoda', zabranjeno Obiteljskim zakonom, sudeći prema broju godišnjih prijava policiji (više od 1.200 u prošloj godini), roditelji prilično često i dalje posežu za 'batinom izniklom iz raja'.

Kakve posljedice po dijete, posebno tako maleno, imaju batine kao odgojna mjera, koliko su batine u nas česte u odgoju i može li društvo zaštititi djecu, za Glas Istre je objasnila psihijatrica i sudska vještakinja dr. Helena Marčinko

'Batine nisu ni za malu ni za veliku djecu. Nikada nije dobro udariti dijete, ni po guzi ni drugdje. Osim što štetimo djetetu, time mu dajemo direktnu poruku da se batinama rješavaju situacije pa je ono nasilno prema drugoj djeci u vrtiću ili školi. Djeca znaju biti nemoguća. Gora su što je roditelj nervozniji pa onda može izgubiti kontrolu i udariti dijete. Malu djecu neki roditelji tresu, što je također vid fizičkog nasilja. To su također batine', naglašava Marčinko.

Roditeljima bi već na tečajevima prije djetetova rođenja trebalo objasniti kako odgojno djelovati na dijete bez batina, kaže. Sudsko sankcioniranje roditelja zbog fizičkog zlostavljanja djece nije rijetkost, ali se o tome, rekla je, najčešće ne piše u novinama.

'Društvo mora sankcionirati nasilje nad djecom. Liječnikova je dužnost prijaviti roditelja ako vidi da je dijete bilo udarano, u protivnom se tereti kao suučesnik', naglašava. Navodi da sudska presuda treba nositi i odgojnu mjeru - roditelj bi trebao polaziti obiteljsko savjetovalište.

'Nije svaki udarac po guzi zlostavljanje, ali je svaki nasilje. Samo je intenzitet različit. Postoji razlika između odgojno neprihvatljivih metoda i zlostavljanja', objasnila je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.