Rođendan Josipa Broza Tita, čini se, podsjetio je mnoge u bivšoj Jugoslaviji na neke aspekte njegovog nasljeđa. Tako je u Makedoniji, zemlji koja zbog konflikta s Grčkom nikako da postane dijelom euroatlantskih integracija, posljednjih dana aktualna debata treba li ta zemlja postati stalnom članicom pokreta nesvrstanih
Debatu je inicirao zanimljiv potez vladajuće koalicije na čelu s konzervativnom, desničarskom strankom VMRO-DPMNE, koja je na nedavnu ministarsku konferenciju nesvrstanih u Havani poslala delegaciju u tajnosti, iako ova zemlja, kao i sve države nastale na prostorima bivše Jugoslavije, ima status promatrača među nesvrstanima.
Makedonski mediji izvještavaju da ključnu ulogu u ovom zaokretu ima sveučilišni profesor Svetomir Škarić, savjetnik novoizabranog predsjednika Đorđija Ivanova. Uslijed neuspjeha u eurointegracijama, smatra Škarić, u vremenu ekonomske krize ova se zemlja treba okrenuti bogatim arapskim zemljama poput Bahreina ili Saudijske Arabije koje su članice ovog pokreta.
Ovoj ideji se suprotstavljaju oporbeni socijaldemokrati, koji tvrde da je u pitanju povratak komunističkoj matrici. Savjetnik bivšeg predsjednika Crvenkovskog, Stevo Pendarov, kaže kako ga 'ne čudi što takve preporuke stižu od predsjednikovih savjetnika koji su većinom
sedamdesetogodišnjaci, pa su komunizam i bivša Jugoslavija jedino lijepo čega se sjećaju'.
Pokret nesvrstanih danas ima 118 zemalja članica, a osnovna ideja pokreta, definirana u Havanskoj deklaraciji iz 1979. jest borba njezinih članica protiv imperijalizma, kolonijalizma, aparthejda, rasizma i blokovske politike. Ključnim osobama za osnivanje pokreta smatraju se Josip Broz Tito te nekadašnji indijski i egipatski predsjednici Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser.
Nesvrstane uglavnom čine siromašne afričke i azijske zemlje, a jedina stalna članica koja dolazi iz Europe jest Bjelorusija. Uz zemlje nastale na prostorima bivše Jugoslavije, status promatrača pri ovoj instituciji ima i Ukrajina.
Inače, na konferenciji u Havani sudjelovala je i hrvatska delegacija na čelu s državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Majom Vrtarić. Iz MVPEI-a tom je prilikom priopćeno da sudjelovanje na konferenciji pruža priliku i za 'politička i gospodarska lobiranja prema brojnim zemljama Pokreta nesvrstanih te tridesetak zemalja i međunarodnih organizacija koje na sastanku sudjeluju kao gosti pokreta, poput SAD-a, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije'.
Iako se nedavnim ulaskom u NATO Hrvatska 'svrstala', status promatrača među nesvrstanima još nismo zamrznuli, a nagađa se da bi se nakon završetka mandata predsjednika Mesića i tu mogle promijeniti neke stvari.
