Dana 24. lipnja 1922. Berlin je potresao atentat na ministra vanjskih poslova Walthera Rathenaua, jednog od dotad najvažnijih političkih figura nakon Prvog svjetskog rata uspostavljene Weimarske Republike. Ministra su na ulici napala trojica pripadnika ekstremno desne skupine Organisation Consul (OC), sastavljene od otpadnika Freikorpsa.

Rathenau se vozio u svojem automobilu kada su mu u drugom vozilu prišli Ernst Werner Techow za volanom i Erwin Kern i Hermann Fischer na zadnjem sjedištu. Zapucali su iz automatskog oružja na Rathenaua koji je odmah ubijen, a bacili su dodatno i bombu u njegov auto dok je skretao s ceste. Ministru vanjskih poslova nije bilo pomoći, a taj je atentat na njega samo uvod u niz političkih ubojstava i terorističkih poteza koji su obilježili sljedeća desetljeća u Berlinu.

Hitlerov državni terorizam

Ranih tridesetih, primjerice, postala su uobičajena ulična premlaćivanja i politička ubojstva koja su provodili odredi SA, vojnog krila nacista kojima je upravljao Hitlerov bliski suradnik Ernst Röhm. Kasnije će i on sam stradati u Noći dugih noževa, činu državnog terorizma kojim je Hitler - kao i spaljivanjem Reichstaga - učvrstio svoju diktatorsku vlast nakon što je izabran za kancelara.

Berlin nije bio pošteđen terorizma ni poslije Drugog svjetskog rata, naročito kada je sedamdesetih godina postao jedno od odredišta njemačke radikalne ljevice koja je uzdrmala Zapadnu Njemačku serijom terorističkih napada dvije generacije terorista RAF-a tj. Frakcije Crvene armije. RAF je pak bio blizak s PLO-om, pa i nije iznenađenje kada se 15. siječnja 1982. dogodio napad palestinskih nacionalista na jedan restoran u židovskom vlasništvu u Zapadnom Berlinu. Popularni Mifgash-Israel napadnut je bombom koja je ozlijedila 25 ljudi i ubila jednu bebu.

Bomba pod DJ-pultom u diskoteci La Belle

Godinu dana kasnije, dvoje ljudi izgubilo je živote u detonaciji bombe na petom katu francuskog konzulata u Zapadnom Berlinu, ozlijeđeno je 23 zaposlenih u konzulatu, a eksplozija je dio krova dignula u zrak, nakon čega se srušio na ulicu na kojoj čudom nitko nije ozlijeđen. Odgovornost za napad preuzela je skupina ASALA, teroristička grupa armenskih nacionalista koja se borila za oslobođenje Armenije od Turske. ASALA je od osamdesetih izvela i niz napada u Francuskoj i Turskoj.

Najpoznatiji je teroristički napad na diskoteku La Belle, omiljeno okupljalište američkih vojnika u Berlinu koji se dogodio 5. travnja 1986. Ubijeno je troje ljudi, a stradalo ih je više od 200. Bomba je bila postavljena ispod DJ-pulta te je eksplodirala u jedan i 40 u noći, na samom vrhuncu zabave, kada je diskoteka bila puna gostiju. Od 230 ozlijeđenih čak 79 su bili Amerikanci.

Predsjednik Ronald Reagan za napad na La Belle optužio je libijske agente te je kao glavnog krivca označio Muamera Gadafija, iako postoje i teorije o umiješanosti Sirije i njezina tadašnjeg lidera Hafeza al Asada. SAD je za odmazdu izveo zračne napade na Tripoli.

Islamist na ulici izbo policajku

Prošle je pak godine, 17. rujna 2015., 41-godišnji islamist Rafik Mohammed Yousef nožem napao policajku i teško je ozlijedio, nakon čega su ga ustrijelili organi sigurnosti.

Povrh toga, u Berlinu je nedavno uhapšen jedan azilant pod sumnjom da je suradnik ISIL-a, a jesenas je pak uhvaćen izbjeglica koji je planirao napasti berlinski aerodrom Tegel.

Sigurnosne su službe proteklih mjeseci nekoliko puta upozoravale kako bi Berlin mogao postati meta terorističkog napada, a zna se i da su neki spriječeni prije nego što ih se realiziralo. Nažalost, jednostavan a brutalno smrtonosan koncept korištenja kamiona kao oružje već je uspješno isproban u Nici tijekom ljeta i nije bio nešto što su njemačke sigurnosne službe uspjele zaustaviti. Tako se berlinskoj povijesti terorističkih napada pridružio i 19. prosinca 2016., napad na božićni sajam iza kojeg je ostalo 12 ubijenih i pedesetak teško ranjenih Berlinčana.