'Kod sadnje prvenstveno treba voditi računa o vrstama i sortama koje podnose klimatske i druge uvjete u vrtu. Također treba paziti da, ako sadite drveće, nije preblizu kuće, zidova, vodovodnih ili električnih instalacija ili nekih drugih cijevi. Upravo kod odabira mjesta se najčešće događaju greške jer kad drvo naraste u svoj svojoj impozantnoj veličini, mora se ukloniti jer preraste sadno mjesto. Stoga je važno poznavati karakteristike određene vrste. Najbolje bi bilo, prije sadnje, posavjetovati se s nekim hortikulturalnim stručnjakom', preporučuje  Marija Fuderer-Flajc, diplomirani inženjer agronomije, smjer zaštite biljaka i vlasnica Rasadnika Fuderer u Valpovu.

Prema njenim riječima, odabir vrste i mjesto sadnje ovise o brojnim čimbenicima, veličini vrta, namjeni posađenog drveta, zaštiti od buke, sunca ili prašine. No većinom se drveće sadi kao ukras vrtova i okućnica.

Klijent može dobiti uređen vrt po principu 'ključ u ruke'

'Najčešće se u našem podneblju ljudi odlučuju za cvjetajuće drvo, poput magnolije koja je svojim blijedo-ružičastim cvjetovima prekrasan ukras u vrtu. Velika je potražnja za kuglastim bagremom i javorom, vrstama koje imaju male krošnje ili su prirodno malog rasta. Pojačan je interes i za drvećem koje ima šareno lišće ili crveni list poput japanskog javora što stvara jedan poseban ugođaj i vizualni efekt', kaže Marija.

U posljednje vrijeme, kako ističe, sve se manje ljudi odlučuje na samostalno uređenje vrta, pa je zahtjeva za idejnim rješenjem za okućnice i vrtove, sve više. U rasadniku Fuderer mogu izvesti sve radove na zahtjev klijenta, pa postoji i mogućnost da klijent svoj vrt dobije uređen po principu 'ključ u ruke'.
Kod opsežnijih građevinskih radova, izgradnji stambenih objekata ili obnovi, drugačija je situacija jer arhitekti određuju vrste. To su pejzažni arhitekti koje angažira investitor, a mi onda odradimo posao prema vrstama koje oni traže, objašnjava Marija. Kao primjer ističe Vodena vrata u Osijeku, na čijoj obnovi su sudjelovali. 'To je bio jedan od većih zahvata. Nije bilo lako jer smo postavljali tepih travu na određenoj kosini, pa smo ju morali drvenim klinovima pribijati za zemlju kako ne bi otklizala dok se primi za tlo i tako se sama učvrsti. Bilo je to dosta zahtjevno i radilo se duže nego na ravnoj površini', priča Marija.

Prema njenim riječima, unazad godinu, dvije dana, kao klijenti se javljaju i manje općine i gradovi, koje traže drvorede, uređenje kružnih tokova, površina oko nekih općinskih zgrada, ustanova ili škola.

Sve je popularnija tepih-trava

'Nekako se više pažnje počelo posvećivati hortikulturalnom uređenju, što me izuzetno raduje. Uređuju se kompletna mjesta, naselja i privatne okućnice, što stvara jedan prirodan i ugodan ambijent tih prostora', ističe vlasnica rasadnika.

Kako travnjak predstavlja neizostavni dio lijepo uređene okolice ili okućnice, ne čudi što se potrebna količina tepih trave, uzgojene na polju i rezane u role, nikako ne može postići.
'Ljudima je jednostavnije i ljepše postaviti tepih travu jer se to odmah vidi i izgleda uređeno, ne moraju čekati da trava naraste. Imali smo i nekih većih isporuka, od preko tisuću četvornih metara trave, pa se uzgojena trava potrošila na brzinu. Ne stignemo proizvesti, kaže suprug Dino Flajc, koji se nakon osam godina provedenih u Hrvatskoj vojsci', pridružio supruzi u biznisu.

Posao su odlučili i proširiti. Uz povećan uvoz nekih 'egzotičnih' biljaka, pojačavaju i domaću proizvodnju Dokupili su još zemljišta, a što će saditi, tek trebaju odlučiti.

Tržište je varljivo, ali ide im

'Odluka što saditi je teška jer ne znamo za čim će biti potražnja. Dok se ne proizvede treba proći tri do četiri godine, a pitanje je hoće li onda za tim uopće biti potrebe. Tržište je varljivo', kaže Dino i pojašnjava: Prije su se žive ograde radile od tuja, a sad prolaze od laurusa, lovora, a to se unazad godinu dana nije moglo naslutiti. Zato moramo dobro promisliti.

'Proizvodimo više vrsta tuja, magnolije, tise, čemprese, a ostale vrste uvozimo iz Nizozemske i Italije. Povećali smo uvoz ekskluzivnijih biljaka i svake godine povećavamo narudžbe. Sada smo uvezli neke vrste koje nismo nikada imali, recimo bonsai, ali samo vrste koje kod nas mogu prezimiti jer nam se jednom, tijekom oštre zime, sve smrznulo. Imamo dosta upita za masline i za palme, ali ih nabavljamo samo po narudžbi, upravo zbog oštrih zima na koje one nisu otporne', kaže Marija.

Uz hortikulturalna uređenja koje izvode za klijente, osam stalno zaposlenih i četrnaest sezonskih djelatnika, ima pune ruke posla i na samom održavanju rasadnika.

'Tu su oni uobičajeni poslovi poput košenja, prskanja, frezanja između redova. Osim toga redovno tretiramo sve biljke, što se tiče štetnika i bolesti. Svake godine, dva puta godišnje dolazi inspektor koji pregleda rasadnik i dobivamo potvrdu o zdravstvenom stanju biljaka. Moram istaknuti da smo jedan od najzdravijih rasadnika u Hrvatskoj', kaže ponosno Marija.

SaveSaveSaveSaveSaveSave