'Ovo je još jedan dokaz nekompetentnosti Vlade, koja od samog početka mandata pokazuje da se ne razumije u Europske procedure, zbog čega je Hrvatska u EU samo pasivni promatrač, a ne aktivni sudionik', rekla je Maletić, na konferenciji za novinare u središnjici stranke.

Podsjetila je da je, nakon predstavljanja rezultata studije izvedivosti Pelješkog mosta, iz Bruxellesa ovih dana Vladi 'poput hladnog tuša' stigla poruka da ne bi smjela prezentirati mjeru za koju još nije ni aplicirala.

Maletić tvrdi da su Vladi trebale dvije godine za izradu dviju manjih studija. 'Oni se u 2015. hvale rezultatima studije izvedivosti, koja je pokazala da je Pelješki most najbolje rješenje za prometno povezivanje juga Hrvatske, a sami su usporili realizaciju tog projekta, jer su 2012. govorili kako je on paljenje novca i kako ga samo luđaci mogu predložiti', tvrdi Maletić.

Uvjerena je da će, zbog odugovlačenja s izradom studija, EK posebno pažljivo analizirati projekt nakon što Hrvatska zatraži njegovo financiranje iz EU fondova, a upozorila je da procedura odobravanja velikih projekata u pravilu traje između šest i devet mjeseci.

S obzirom na to da je Vlada najavila da će natječaj za Pelješki most raspisati i prije odobrenja Europske komisije, Maletić upozorava da će u uvjetima takvog natječaja morati biti i klauzula za slučaj da Europska komisija čitav postupak vrati na početak.

'Loše je to što se premijer i ministri prema konzultantima koji su radili studiju odnose kao prema nekom iz EK. To jesu stručni ljudi i znaju svoj posao, ali mogu i pogriješiti. na investitoru je da to strogo kontrolira i da bdije nad svakim projektom. Ako se čitav posao prepusti konzultantima, pitanje je kakav će biti ishod', tumači Maletić.

Kao dokaz neznanja Maletić tumači i izjavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića da će se predfinanciranje projekta osigurati putem HBOR-a. "On ne zna da novac za to već ima u proračunu", kazala je Maletić, upozorivši da je Europska komisija krajem 2014. Hrvatskoj odobrila predujam koji služi upravo za predfinanciranje projekata kakav je Pelješki most.

Upozorila je i da Vlada nije završila informacijski sustav za povlačenje fondova za razdoblje od 2014. do 2020.

Maletić podsjeća da je Vlada kasnila i s izradom i akreditacijom informacijskog sustava za prvu godinu članstva u EU, zbog čega je Hrvatska predujam od 150 milijuna eura dobila sa zakašnjenjem.

'Vlada se sada pokazuje kao loš učenik, koji ponovo pada na istom ispitu. U prvi smo sustav uložili 11 milijuna kuna, a kašnjenje su pravdali potrebom kvalitetnijeg sustava koji će biti podloga za novi. U svibnju je, međutim, raspisan natječaj za novi sustav, u koji Vlada ulaže 26 milijuna kuna pa je očito da je stari neupotrebljiv', ustvrdila je Maletić.

Posebno osuđuje izjave iz Vlade da novi informacijski sustav nije potreban do 2017. 'Znači da Hrvatskoj do tada ne treba novac odobren za razdoblje od 2014. do 2020.', zaključila je Maletić.

Upozorila je kako zemlje članice za predfinanciranje projekata Bruxellesu šalju fakture na temelju kojih se uplaćuju nove tranše novca, kako država ne bi bila u minusu po pitanju EU fondova. 'Preduvjet za takvo međuplaćanje je upravo akreditiran informacijski sustav, što ministra Grčića očito ne brine, jer nema u planu slati nove fakture u Bruxelles prije 2017.', ustvrdila je.

Na konferenciji za novinare bio je i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, koji Vladu također proziva da je "s tri i pol godine zakašnjenja došla do onog što je svima otpočetka jasno". Kazao je kako su najave iz Vlade da će se uskoro nastaviti gradnja Pelješkog mosta u njegovoj županiji primljene sa zadovoljstvom.

'Međutim, nakon toga je stiglo upozorenje iz EK da nije podnesena čak ni prijava za financiranje', rekao je Dobroslavić i pozvao Vladu da projekt pokuša uredno dovesti do kraja, kako bi se što prije nastavilo s gradnjom.