građanski rat

Mali se naoružava zapadnim oružjem. Evo što bi sve moglo pasti u ruke vagnerovaca

17.09.2023 u 07:55

Bionic
Reading

Afrička država Mali nabavila je ovih dana bespilotne letjelice Bayraktar TB2 turske proizvodnje, a uočene su u bazi ruske paravojne skupine Wagner u malijskom gradu Moptiju

Prema navodima malijskog ministarstva obrane, turski dronovi trebali bi pomoći u borbi protiv pobunjenika i terorista. Oni su tek dio vojne opreme koju Mali naveliko nabavlja za borbu protiv islamističkih terorista, osobito nakon što su tu zemlju napustile francuske snage, a dio vojnih baza preuzeli plaćenici iz Wagnera. Donosimo što je sve Mali nabavio od oružja samo ove godine i postoji li opasnost da ta tehnika padne u ruke Rusa koji podupiru aktualnu malijsku vojnu huntu.

Istraživački portal The Insider, sa sjedištem u latvijskoj Rigi, objavio je da su prošlog tjedna u malijskoj zračnoj bazi Sevare u blizini Moptija uočeni turski borbeni dronovi Bayraktar TB2, a Mali ih je nabavio krajem prošlog prosinca u sklopu programa za proširenje sposobnosti svojih zračnih snaga. Broj kupljenih turskih dronova i uvjeti njihove nabave nisu precizirani, a prema najnovijim informacijama, najmanje tri Bayraktara od ukupno šest nabavljenih nalaze se u bazi koju odnedavno kontroliraju pripadnici zloglasnog Wagnera.

Stručnjaci smatraju da ruski plaćenici ne koriste izravno turske dronove, ali postoji bojazan da bi Rusi mogli ilegalno zaplijeniti tursku obrambenu tehnologiju, koju pak Ukrajinci naveliko koriste u obrani od ruske agresije. Analitičari ističu da Rusi još uvijek nemaju stručnjake za održavanje Bayraktara ni obučene operatere, ali upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će njima ovladati.

Vojna hunta Malija raskinula je u svibnju prošle godine obrambeni sporazum s Francuskom, a on je godinama osiguravao krhku kontrolu Pariza nad radikalnim islamskim prijetnjama na zapadu Afrike. Iza vojne hunte, koju predvodi privremeni predsjednik Malija, pukovnik Assimi Goita, nedvojbeno stoji ruski predsjednik Vladimir Putin te je on u potpunosti preuzeo kontrolu nad Wagnerom nakon što je njegov osnivač i šef Jevgenij Prigožin poginuo u avionskoj nesreći u kolovozu.

Jedna od inačica WZ-551 u naoružanju vojske Džibutija
  • Dongfeng EQ2050 podsjeća na američki Humwee
  • Jurišnici Mi-35 su modernizirana inačica Mil-24
  • Oklopno vozilo WZ-551
  • Prijevoz vozila VP11 helikopterom kineske vojske tipa Z-20K-
  • Oklopno vozilo WZ-551 u naoružanju vojske Senegala
    +7
Oružje u Maliju Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikimedia Commons - Skilla1st

Glavni konkurenti na afričkom tržištu

Wagner već neko vrijeme nudi nestabilnim vlastima u zapadnoj i središnjoj Africi usluge obuke i nadzora, ali iza toga stoje prljavi poslovi koje ruski plaćenici odrađuju za lokalne vojne hunte, čime zapravo pomažu Moskvi u preuzimanju utjecaja na Crnom kontinentu.

Analitičari upozoravaju da je odlazak Francuza iz Malija ostavio sigurnosni vakuum koji se puni radikalnim džihadistima i ruskim vagnerovcima kao jamstvom za destabilizaciju ionako nestabilnog Sahela. Dodatni problem leži u činjenici da su u susjednoj Gvineji, Nigeru i Burkini Faso na vlast također došle vojne hunte, i to nakon vojnih udara iza kojih navodno stoji Putin, ali Rusi su prisutni u još nekoliko afričkih zemalja.

Analitičari ocjenjuju da bi Rusi preko sveprisutnog Wagnera u Africi mogli doći i do ostale vojne tehnike koju je Mali počeo nabavljati početkom prošle godine kako bi se suprotstavio islamistima i raznim drugim naoružanim pljačkaškim bandama koje haraju Sahelom.

Mali je, naime, ovog proljeća od Kine nabavio veliku seriju oklopnih transportera WZ-551, minski zaštićenih patrolnih vozila (MRAP) tipa VP11 te laka jurišna vozila tipa Lynx CS/VP11. Vozila kineske proizvodnje iskrcana su u gvinejskoj luci Conakry 3. lipnja ove godine, nakon čega su u 70-ak kamiona prebačena u Mali. Prema dostupnim izvorima, riječ je o najmanje 100 borbenih vozila novije proizvodnje, a u konvoju su viđeni i autobusi, kamioni -pokretne radionice te cisterne, za što vojna hunta tvrdi da je donacija anonimnog građanina.

S obzirom na to da su MRAP-ovi tipa VP11 novije proizvodnje, postoji bojazan da će kontrolu nad njima preuzeti Rusi, a oni Kinu smatraju glavnim konkurentom na tržištu oružja. Riječ je o vozilu na četiri kotača dizajniranom s jednodijelnim oklopljenim dnom u obliku slova V, što omogućuje da se eksplozivna snaga neprijateljskih mina usmjeri dalje od posade u vozilu.

Uz zapovjednika i vozača, VP11 može prevesti sedam vojnika, a na krovu ima montiranu daljinski upravljanu oružnu stanicu koja može kontrolirati automatski bacač granata i strojnicu. Vozilo proizvodi China North Industries (Norinco), a predstavljeno je javnosti na sajmu vojne tehnike u kineskom Zhuhaiju u studenome 2014. godine.

Donacija u obliku sovjetske 'krame'

Među najnovijim malijskim naoružanjem nalaze se i kineska laka jurišna vozila Lynx CS/VP11, također proizvodi Norinca. Vozilo teško 1,2 tone ima neovisni ovjes te se može prevoziti helikopterom, a naoružano je teškom strojnicom kalibra 12,7 milimetara. Važno je napomenuti da može djelovati i kao bespilotno kopneno vozilo (UGV), kojim se upravlja putem daljinskog upravljača.

VP11 se temelji na Norincovom modelu 8M, a prije nešto više od deset godina razvili su ga južnoafrička tvrtka EWI2 i Norinco. Vozilo 8M, otporno na mine i zaštićeno od zasjede (MRAP), predstavljeno je u lipnju 2012. Do 2015. Norinco je izvršio neke promjene na 8M i promijenio mu ime u VP11, a nudi sveobuhvatnu zaštitu STANAG prve razine, što se može povećati na drugu razinu korištenjem dodatnog oklopa.

Pribavljena vozila WZ-551 u izvoznoj varijanti VN2 naoružana su topom kalibra 30 milimetara, ali imaju samo dva otvora sa svake strane za paljbu iz jurišnih pušaka iznutra. Varijanta je također otporna na mine jer ima aplicirani oklop i veći razmak od tla kako bi se postigla zaštita STANAG 4569 treće razine u pogledu balističke i zaštite od eksplozije mina. Ta se vozila u nekoliko varijanta koriste u više od tridesetak afričkih i azijskih zemalja, ali i u Bosni i Hercegovini, koja je nabavila jurišnu inačicu WMA301.

Pretprošle godine vojska Malija nabavila je i najmanje šest Norincovih borbenih vozila pješaštva VN2C 6×6, korejske vojne kamione Kia KM450, kineska višenamjenska vozila Dongfeng EQ2050, amfibijska izviđačka vozila sovjetske proizvodnje BRDM-2, amfibijske oklopne transportere BTR-70 te šest oklopnih transportera Puma M36 južnoafričke proizvodnje.

Rusija je pak Maliju tijekom kolovoza 2022. i siječnja ove godine donirala školske i lake jurišne avione L-39 te jurišnike Su-25, kao i transportne helikoptere Mi-8 i jurišne helikoptere Mi-24. Najvjerojatnije je riječ o viškovima ionako zastarjele tehnike iz sovjetskog doba, za razliku od oružja novije kineske i južnoafričke proizvodnje, a koje bi Rusi vrlo rado testirali i imali pod svojom kontrolom.