Naime, Novom listu je iz Vlade potvrđeno da su jamstva za brod koji se u Uljaniku gradio za belgijski Jan De Nul protestirana, čime je državni proračun ostao 'kraći' za više od 900 milijuna kuna.

Odgovarajući na pitanje novinara Marić je izvijestio kako su u proteklih nekoliko dana 'izregulirane obveze', tako da zadnja brojka onog što je plaćeno po osnovi jamstava koja su protestirana za gradnju brodova koji nikad nisu izgrađeni, doseže 4,42 milijarde kuna, a ostalo je još oko 120 milijuna kuna.

Vlasnik nedovršenog jaružala, kao zadnji preostali naručitelj Uljanikovih brodova u utorak je bio u tom brodogradilištu na sastanku sa stečajnim upraviteljem Lorisom Rakom. Trebali su se dogovoriti hoće li se taj brod dovršiti u Puli ili će se otpremiti u neko drugo brodogradilište.

Taj je brodar prethodno zatražio povrat avansnih uplata, za koje većim dijelom jamči Vlada, u iznosu od 124 milijuna eura, dok su ukupni avansi 158 milijuna eura.

Odgovarajući krajem travnja na pitanja novinara o utjecaju situacije u Uljaniku na proračun, Marić je ponovio da jamstva koja su plaćena prošle godine iznose nešto više od 2,5 milijardi kuna te da 'ipak ostaje želja, volja i namjera za spašavanje jamstva za jaružalo'.

Taj iznos, kako je kazao, na neki je način već ukalkuliran u javni dug. Dodao je da će biti potrebno uložiti određena sredstva da bi se veći dio jamstva spasio.

Na novinarski upit radi li se o 150 milijuna kuna, Marić je rekao kako je to otprilike taj iznos.

Što se tiče protestiranih jamstava za ovu godinu, rekao je da se očekuje oko 600 milijuna kuna te bi u sljedećim tjednima trebalo biti plaćeno 400 do 500 milijuna kuna, i to je, kako je rekao, 'dobrim dijelom ukalkulirano u proračun'.

Belgijski brodar Jan De Nul u travnju je izvijestio Vladu i predsjednika Uprave Uljanika Emila Bulića da definitivno odustaje od pokušaja preuzimanja jaružala Willem van Rubroeck te da će naplatiti gotovo milijardu kuna državnog jamstva, kako je pisao Novi list.

Očekuje se nastavak gospodarskog rasta

Na pitanje predviđa li daljnji rast BDP-a ili stagnaciju, Marić je odgovorio da predviđa rast.

Od tromjesečja do tromjesečja pratimo dinamiku, sada smo svi zadovoljni jer je došlo do ubrzanja gospodarske aktivnosti. Iz ove današnje perspektive treba vidjeti što će biti u ostatku godine, kazao je.

Podsjetio je da je Vlada za cijelu godinu projicirala rast od dva i pol posto i s tom procjenom radili procjena proračuna.

'Već temeljem ovog rezultata za prvo tromjesečje moguće je raditi korekcije procjena rasta za cijelu godinu,no Vlada to još u ovom trenutku ne radi', dodao je.

Dodao je kako je nedavno donijet program konvergencije, krajem srpnja u planu je donošenje smjernica ekonomske i fiskalne politike, a na jesen slijedi proračunski proces.

Istaknuo je zadovoljstvo rastom investicija što je pridonijelo rastu BDP-a, ali i napomenuo da još uvijek postoji visoka uvozna komponenta te je stoga važno jačati domaću proizvodnju.