Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i jedan od najbližih suradnika bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, vjeruje da Hrvatski sabor neće ratificirati sporazum Tuđman – Izetbegović nakon što ga u proceduru uputi vlada Zorana Milanovića. Granić zagovara da se i razgraničenje s BiH riješi arbitražom, a u razgovoru za Agenciju Anadolija otkrio je neke detalje Sporazuma o granici iz 1999.
'Nakon potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ali i poznatog incidenta između pripadnika Hrvatske vojske (HV) i SFOR-a, krajem 1998. godine kod Martin Broda, Hrvatska i BiH dogovorile su se da čim prije identificiraju granicu između dvije prijateljske države te potpišu sporazum o državnoj granici. Pregovore s hrvatske strane vodila je ad hoc Državna komisija, a sa strane BiH Državna komisija za granice. Pregovaralo se u dobroj vjeri i u kratkom vremenu, kraćem od jedne godine, određena je granica u dužini od 1.001 kilometar. Razgraničenje na moru predložio je Hidrografski zavod u Splitu', sjeća se Mate Granić u razgovoru za AA.
Tek nakon toga, priznaje, pojavile su se nove činjenice o granici između dvije zemlje, a s njima i problemi.
'Nakon što su predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisaliSporazum, u hrvatskoj javnosti pojavile su se neke nove informacije koje ukazuju da je sudsku i administrativnu vlast nad dva otočića, Veliki i Mali Škoj, te vrhom poluotoka Klek stoljećima vršila Hrvatska. To je zaustavilo ratifikaciju Sporazuma.
Obje strane trebaju u dobroj vjeri analizirati nove dokumente hrvatske strane i pronaći pravedno rješenje. I ad hoc arbitraža o tom problemu je jedno od demokratskih i civiliziranih rješenja', ističe Granić.
Na pitanje je li tijekom pripreme ili neposredno nakon potpisivanja Sporazuma bilo negativnih stavova o tom dokumentu te je li mu se itko iz tadašnjeg HDZ-a usprotivio, Granić nije precizno odgovorio.
'Sporazum je pregovaran u prijateljskoj atmosferi i atmosferi povjerenja. Novi dokumenti skupine autora iz Dubrovnika o hrvatskom suverenitetu nad spornim otočićima i vrhom poluotoka Kleka zaustavili su ratifikaciju', ocijenio je Granić.
Hrvatski premijer Zoran Milanović, kako dalje navodi Granić, želi čim prije riješiti problem, ali 'ratifikacija dvotrećinskom većinom u Saboru nema potrebnu podršku'.
'Ratifikacija prostom većinom je ustavnopravno upitna. Zato je vrlo vjerojatno da će hrvatska strana predložiti da se ponovno otvore razgovori o spornim pitanjima. Cilj obje strane trebao bi biti da se granica pravedno odredi na temelju dokumenata', smatra Granić.
Upitan slaže li se, kao bivši ministar vanjskih poslova, s politikom rješavanja nesuglasica između BiH i Hrvatske, a kako ih vide premijer Hrvatske Zoran Milanović i ministrica Vesna Pusić, Granić odgovara:
'Politiku razvijanja dobrih odnosa Hrvatske i BiH predlaže i predsjednik Republike Ivo Josipović, vlada premijera Zorana Milanovića i hrvatska oporba, i u rješenju otvorenih pitanja s BiH treba voditi aktivnu politiku, a problem riješiti na temelju dokumenata i međunarodnog prava', konstatirao je Granić.
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavila je danas da je pitanje ratifikacije sporazuma Tuđman - Izetbegović iz 1999. prava tema za konsenzus s oporbenom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) koja je, naglasila je, stalno i pozivala na konsenzus oko gradnje Pelješkog mosta, a prije nešto više od godinu dana, kada je bila na vlasti, potvrdila je privremeni režim u Malostonskom zaljevu predviđen upravo tim sporazumom.
Hrvatska opozicija predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) usprotivila se ratifikaciji Sporazuma Tuđman - Izetbegović jer, navodno, dovodi u pitanje hrvatski suverenitet, iako je Sporazum prije 13 godina potpisao utemeljitelj njihove stranke i prvi predsjednik nezavisne Hrvatske Franjo Tuđman.
