Visoki činovnici MMF-a preporučuju da se Vlada odupre pritiscima za povećanje plaća u javnom sektoru i daljnjem rastu veteranskih prava, što znači da u isti rang stavljaju veteranska prava i plaće radnika. Za MMF su isto hipertrofirane naknade za prošle zasluge i troškovi rada koji doprinose budućnosti zemlje, upozorava u priopćenju predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.  

MMF osjeća da ne smije domicilnim vladama zamjerati financiranje troškova za njihovo održavanje na vlasti, pa su tu vrlo oprezni i obzirni. S druge strane, mogu bezobzirno savjetovati da se rad stotina tisuća ljudi dodatno obezvrjeđuje nakon osam godina smanjivanja i zamrzavanja plaća, rušenja cijene rada i masovnog iseljavanja, ogorčen je Ribić.

MMF je slične recepte davao i drugima, pa je Latvija ostala bez 18 posto stanovništva, a i po priznanju samog MMF-a takve upute nisu bile uspješne (savjeti o brzoj privatizaciji u tranziciji, savjeti u Azijskoj krizi, savjeti o kontrakcijskim i austerity politikama u vrijeme krize, savjeti po pitanju grčke situacije). 

Savjetovati Vladi da ne podiže plaće u javnim službama potpuno je suprotno mišljenju niza međunarodnih institucija, poput Europske centralne banke, OECD-a, ILO-a i UNCTAD-a.

'Da paradoks bude veći, sam MMF, čiji istraživački dio izbacuje rezultate relevantne na svjetskoj razini, nedavno je izdao priopćenje u kojem upozorava na nužnost rasta plaća u Europi', kaže se u priopćenju.

Međutim, MMF je prvenstveno politička institucija, koja slijedi politike i dogovore zemalja članica. Vlade također ne vode puno računa o istraživačkim preporukama, već vode računa o ekonomskim interesima onih koji su ih doveli na vlast, a to počesto nisu birači, već financijski, medijski i industrijski moguli.

Tako birokratski dio MMF-a najčešće preporučuje zemljama ono što vladajuće garniture priželjkuju da im treba preporučiti, ali samo pod uvjetom da se to uklapa u doktrinarna polazišta MMF-a, ističe Ribić u priopćenju.