"Predrag Matvejević ne mora ići u zatvor!", apelira Levy u naslovu članka, ističući da "jednom od velikih europskih intelektualaca trenutačno prijeti zatvaranje u njegovoj zemlji, Hrvatskoj, zbog delikta mišljenja".

"Može li to biti Europa? Je li europski genij pao tako nisko da mi jednostavno prihvaćamo taj predstojeći skandal, bez ikakve reakcije?", pita se autor.

U srijedu, 28. srpnja, u dobi od 78 godina, Matvejević će možda provesti svoju prvu noć u zatvoru, što je jedinstvena sudbina za sveučilišnog profesora koji je prije predavao na Sorboni, i čiji je jedini zločin da je otvoreno izrazio svoje jasno mišljenje, navodi Levy.

Francuski filozof u članku iznosi kronologiju predmeta u kojem je Matvejević, po tužbi bosanskohercegovačkog književnika Mile Pešorde, zbog klevete osuđen na pet mjeseci zatvora, dvije godine uvjetno, na Općinskom sudu u Zagrebu 2. studenoga 2005.

Povod sudskom procesu i presudi bio je Matvejevićev članak u Jutarnjem listu od 10. studenoga 2001., pod naslovom "Naši talibani", nastao nakon posjeta Sarajevu. U njemu je zahtijevao "sud stroži od Haaškoga tribunala" za Milu Pešordu, Ivana Aralicu, Momu Kapora i još neke pisce, optužujući Pešordu kao "odgovornoga za zločine u BiH", "kvislinškog pisca", "kolaboranta fašizma" i "sarajevskoga talibana".

Presudu Matvejeviću osudili su Hrvatsko novinarsko društvo i Reporteri bez granica, te tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader. Osuđeni Matvejević odbio je uložiti žalbu i za medije je izjavio da ne priznaje ni sud ni presudu. U svibnju ove godine Vrhovni sud RH odbio je zahtjev državnoga odvjetnika Mladena Bajića da poništi pravomoćnu presudu i potvrdio joj zakonitost.

Međunarodni tisak, posebno francuski, engleski i talijanski, od prve je presude uzeo u zaštitu profesora Matvejevića, specijalista za komparativnu književnost i čovjeka hrabrih političkih uvjerenja, navodi Levy.

On ističe da je Matvejević u Hrvatskoj 1991. bio izložen uvredama i klevetama svih vrsta, uključujući i hice iz vatrenog oružja ispaljene u njegov pretinac na Filozofskom fakultetu, te da je prisiljen na egzil koji ga je odveo u Pariz, Rim, a zatim u Trst.

Levy u članku kaže kako se Matvejević, tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji i nakon njih, borio protiv nacionalizma, ekstremizma i tvrdolinijaša na svim stranama, zagovarajući bratstvo i mir na Mediteranu u svojim radovima, od kojih je najpoznatiji "Mediteranski brevijar", preveden na više od dvadeset jezika.

"Kakva čudna sudbina za taj enciklopedijski, poliglotski um! Kakav skandal za tog hrvatskog Georgea Steinera...Kako jedinstvena sudbina za tog impresivnog europskog intelektualca čiji su prvi objavljeni radovi nadahnuli Jean Paul Sartrea i mnoge druge!", naglašava Levy u energičnom zalaganju za Matvejevića.

Činjenicu da se Hrvatska, koja uskoro ulazi u članstvo Europske unije, nalazi pred skandaloznim zatvaranjem jednog od svojih vodećih intelektualaca, Levy pripisuje "hrvatskim ostacima autoritarne prošlosti Jugoslavije", pitajući se mogu li se oni "razgraditi" u Europi.

"U međuvremenu, dok tražimo odgovor na ta pitanja, 28. srpnja, Predrag Matvejević spavat će u zatvoru", zaključuje Bernard-Henry Levy.

Njegov članak, među ostalima, supotpisuju talijanski pisac i filozof Umberto Eco, francuski filozof Michael Foessel, talijanski pisac Claudio Magris, indijsko-britanski pisac Salman Rushdie, njemački filozof Peter Sloterdijk i drugi.