Visoku cijenu meda ove godine diktira nedostatak ovog proizvoda za izvoz
Meda za domaće tržište ima dovoljno, ali izvoznici će teško isporučiti ugovorene količine za inozemstvo, pa su cijene, naravno, narasle. Osim toga, istaknuto je na Hrvatskim danima meda koji se ovog vikenda održavaju u Osijeku, proteklu pčelarsku sezonu obilježilo je slabo medenje medonosnog bilja posebice suncokreta, a i uljane repice i bagrema.
Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, godišnje proizvodimo oko pet tisuća tona meda, od čega polovica odlazi u izvoz. 'Nemamo nikakvog problema s plasmanom na strana tržišta jer je med izrazito kvalitetan', ocjenjuje Zvonimir Pajnić, predsjednik Pčelarskog saveza Osječko-baranjske županije.
Pajnić kaže da pčelari uočavaju porast domaće proizvodnje meda što vide po rastu prodaje, ali o konkretnim količinama nemaju točne podatke.
Nagrađeni najbolji pčelari
Na svečanosti u Bilju nedaleko Osijeka, danas su dodijeljena priznanja proizvođačima najboljih ovogodišnjih medova. Na 15. nacionalnom ocjenjivanju meda apsolutni pobjednik je Mladen Mauhar, pčelar iz Kuželja. Šampion bagrema je Božo Đurđević iz Garešnice, šampionka kestena Jasmina Antonić iz Velike Gorice, a u proizvodnji meda od kadulje najbolje je OPG Ivana Kovača iz Poreča.
Među pčelarskim štandovima jučer na glavnom osječkom trgu svoje slatke proizvode izlagali su i učenici OŠ Ivana Filipovića iz Ernestinova. Oni su osnovali učeničku zadrugu s nekoliko sekcija, pa tako i pčelarsku. Brinu se o devet košnica, a u tome im pomaže ravnatelj škole Damir Škrlec i nastavnica Ivana Kardo. 'Sve radimo sami. Učenici izrađuju čak i okvire od žice za košnice', kaže nastavnica Kardo.
Obučeni u radna odijela, koja dobivaju stariji i iskusniji pčelari iz osmog razreda, učenici su prolaznicima dijelili žličice meda. Moglo se kušati i džem od šljiva, koji također sami kuhaju u školskoj kuhinji.
Kupuju punionicu za medene vrećice
Na sajmu je bio i dožupan Željko Kraljičak i rekao je da je pčelarstvo vrlo važna grana lokalnog gospodarstva koja izravno utječe i na ratarsku proizvodnju kao jednu od glavnih djelatnosti u toj agrarnoj županiji.
'Intenzivna suradnja županije i pčelara počela je 2003. godine, nakon one velike suše. Od tada smo osnovali pčelarsku zadrugu, pokrenuli pčelarsku školu u kojoj je do sada obučeno preko 200 pčelara, a u poduzetničkom inkubatoru BIOS otvorena je radionica. Novčani poticaji županije iznose 10 kuna po košnici', rekao je Kraljičak.
Zadruga županijskih pčelara cilja na veće otkupljivače, pa je tako nedavno ugovorena isporuka meda za Podravku, a uskoro će kupiti punionicu meda u vrećice kako bi proširili ponudu i za ugostiteljstvo.