Kriza upravljanja HRT-om kojim su na čelu bila čak tri glavna ravnatelja i ravnatelja programa, sudski spor oko vlasništva nad bivšim Europapress Holdingom (EPH) i netransparentno preuzimanje Novog lista, ukidanje financiranja neprofitnih medija i napadi na novinare te Vijeće za elektroničke medije najvažniji su događaji koji su obilježili hrvatsku medijsku scenu 2016.
Smjenom glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana u ožujku ove godine postali su vidljivi gotovo svi aspekti višegodišnje krize koja potresa javnu radioteleviziju – počevši od kontinuiranog pada gledanosti u usporedbi s komercijalnim televizijama, nepostojanja programske sheme, netransparentnog upravljanja i kontrole troškova tog javnog servisa uključivši i otkup vanjske produkcije, ali čak i krađa jer se krajem godine otkrilo i kako je s HRT-a 'nestalo' šest kamera vrijednih više od 1,2 milijuna kuna.
HRT s tri ravnatelja
Radman je bio smijenjen nakon postupka koji je pokrenuo Nadzorni odbor HRT-a (NO) zbog odgovornosti za neprovedeno vođenje odvojenog računovodstva HRT-a za javnu i komercijalnu djelatnost, a njegov nasljednik Siniša Kovačić kao v. d. u svom je prvom javnom istupu optužio bivšu upravu da su se 'ponašali kao pijani milijunaši'.
No, upravo u Kovačićevu šestomjesečnom mandatu vodstvo HRT-a je, osim kritika na račun brojnih programskih propusta, višekratno bilo prozivano zbog netransparentnog trošenja novca i otkupa emisija iz vanjske produkcije i angažiranja vanjskih suradnika. Konkretno, Nadzorni odbor upozoravao je na nepravovremeno donošenje financijskih planova, ali i na 'forsirano' i u posljednji trenutak od Kovačića zatraženo dodatno HRT-ovo sufinanciranje proslave obljetnice u Kninu u sklopu koje je nastupio i Marko Perković Thompson. Iako je Kovačić bivšu upravu optužio da su kao 'pijani milijunaši' trošili novac za vanjsku produkciju, u njegovu mandatu kao vanjski suradnici bili su angažirani Željko Pervan, Tihomir Dujmović i Romano Bolković i to, kako se kasnije ispostavilo, bez potpisa pravnog zastupnika HRT.
Osim toga, nakon isteka Kovačićeva mandata ispostavilo se da su neka djela iz vanjske produkcije ugovorena i prije isteka roka za predaju radova, a ostali su nepoznati i uvjeti po kojima je Kovačić izravnom pogodbom ugovorio najskuplji ovogodišnji 'vanjski' projekt HRT-a – film i seriju 'General' o generalu Anti Gotovini u produkciji Antuna Vrdoljaka
Kovačićev nasljednik Blago Markota, imenovan kao v. d. u studenome, u prvom istupu najavio je reviziju pravnih statusa brojnih odluka donesenih u Kovačićevu mandatu, ali i transpareniji otkup vanjske produkcije. Markota je najavio i novi prioritet HRT-a – donošenje cjelovite petogodišnje programske sheme javnog servisa priznajući da je programska shema HRT-a ove godine bila potpuno zaboravljena.
Najavivši kako u svojem mandatu namjerava HRT pretvoriti u 'partnera cijeloj javnosti i građanima', Markota je u prosincu smijenio sve ravnatelje HRT-a – one na čelu programa, poslovanja, produkcije i tehnologije najavivši kako će javni servis u idućoj godini voditi novi ljudi. Naravno, nakon provedenog novog izbora glavnog ravnatelja HRT-a kojeg bi Sabor trebao imenovati najranije u ožujku iduće godine.
Preuzimanje medija i napadi na novinare
S druge strane, ova godina obilježena je i preuzimanjem vlasništva u tiskanim medijima gdje je tek u kolovozu u sudskom registru provedena smjena vlasnika i pravnog zastupnika Novog lista - umjesto Alberta Faggiana upisan je Richard Flimel, predsjednik Odbora direktora slovačke kompanije JOJ Media House. U studenom je održano i prvo ročište u sporu u kojem bivši većinski vlasnik Europapress Holdinga Ninoslav Pavić tuži zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića za prevaru u preuzimanju medijske kompanije preimenovane u Hanza Media, koja je nakladnik Jutarnjeg lista, Sportskih novosti, Globusa i ostalih tiskovina. Pavić zbog prevare i izmakle dobit od Hanžekovića traži čak 260,7 milijuna kuna, a i Hanžeković je podnio kaznenu prijavu protiv Pavića zbog navodnih 'radnji na štetu EPH' u iznosu od 12,3 milijuna kuna. Sudski epilog tih sporova očekuje se iduće godine.
Ove godine je odlukom bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića bilo ukinuto i državno financiranje neprofitnih medija unatoč protestima novinarske struke i međunarodnih institucija. Nakon toga je u Hrvatskoj krajem prosinca uspješno provedena i prva crowdfunding kampanja za financiranje nekog medija – neprofitni portal Forum.tm je od svojih čitatelja i javnosti u mjesec dana skupio više od 10.000 dolara, čak 5000 dolara više od planiranog iznosa.
Tijekom 2016. eskalirali su i napadi na novinare i nadležne neovisne institucije za nadzor programa i zakonito funkcioniranje medija. Nakon što je Vijeće za elektroničke medije (VEM) zbog govora mržnje na tri dana oduzelo koncesiju Z1 televiziji, u siječnju je održan prosvjed u kojem se tražila smjena predsjednice VEM-a Mirjana Rakić. Prosvjed u organizaciji zagrebačke Hvidre ocijenjen je najgrubljim napadom i pritiskom na neovisnu državnu instituciju i pokušajem abolicije govora mržnje, zbog čega je Hrvatska bila upozorena i od brojnih institucija međunarodne zajednice.
2016. je obilježila i eskalacija prijetnji i napada na novinare od kojih je posljednji bio napad na Domagoja Margetića na zagrebačkom Kvaternikovu trgu. Bio je to drugi napad na tog novinara u posljednjih nekoliko godina nakon čega su ponovno poslana upozorenja Hrvatskog novinarskog društva (HND) da mnogi slučajevi prijetnji smrću kao i napadi na novinare još uvijek nisu riješeni. I predsjednik HND-a Saša Leković prijavio je pokušaj ubojstva diverzijom na kotaču njegova automobila krajem listopada. Prema podacima Kuće ljudskih prava Zagreb tijekom 2015. i 2016. zabilježeno je više od 75 napada na novinare i novinarke u Hrvatskoj.
