Na okruglom stolu u organizaciji Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske pod nazivom "Zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?", uz ostale, sudjelovali su potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima te predstavnici stradalničkih udruga iz Domovinskog rata kao i sami stradalnici.

"Civilne žrtve iz Domovinskog rata kao žrtve velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku do sada nisu prepoznate niti vrednovane onako kako to zaslužuju", upozorio je ministar Medved. Stoga je, poručio je, Ministarstvo branitelja 2017. pokrenulo proces izrade zakona kojim se definira tko su civilne žrtve Domovinskog rata i koja prava mogu ostvariti, kao i tko status i prava iz tog zakona neće moći ostvariti.

Naveo je i da se pozornost nepotrebno i zlonamjerno skreće na one koje ovaj zakon nije ni rađen niti predviđen. "Pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz ovoga zakona. To nije moguće niti prema važećem zakonu, a novim je prijedlogom još manje propisano", naglasio je.

Medved je rekao i da postoje civilni stradalnici koji ni 25 godina od završetka rata nisu ostvarili svoja prava zbog zapreka koje će ovim zakonom biti otklonjene. To se ponajprije, pojasnio je, odnosi na roditelje poginule djece koji zbog zaposlenja ili mirovine nisu mogli ostvariti pravo na invalidninu i obitelji nestalih civila koje nisu mogle ostvariti prava ako nestalog člana obitelji nisu proglasili umrlim.

Poručio je i da će pravnu sigurnost koju su pružili hrvatskim braniteljima donošenjem novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kao i obiteljima osoba nestalih u Domovinskom ratu, pružiti i civilnim stradalnicima.

'Vlasti 20 godina nisu željele sagledati karakter Domovinskog rata'

Upozorivši na dosadašnja neadekvatna zakonska rješenja, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske Julijana Rosandić upozorila je kako ona ne zadovoljavaju potrebe skrbi o stradalim civilima. "Zakon ne priznaje ubijeno ili ranjeno dijete niti dijete koje je ostalo bez jednog ili oba roditelja, dijete nestalih civila niti obitelji koje su izgubile članove svoje obitelji", kazala je.

Rosandić je upozorila i da 20 godina vlasti nisu željele sagledati karakter Domovinskog rata nego su "ignorirajući civilne žrtve rata nanijele još veći nepravdu". Naglasila je i da je vlada sedam puta mijenjala nadležnost skrbi nad civilima tako da su ih "prebacivali iz ministarstva u ministarstvo" u kojima, kako je rekla, čak ni ministri nisu znali da su kod njih "na skrbi". Rosandić je izrazila uvjerenje da će Hrvatski sabor uskoro donijeti zakon na kojem su radili dvije godine te će 20 godina nakon Domovinskog rata civilnim žrtvama vratiti dostojanstvo.

Predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić rekao je da bi se novim zakonom obuhvatilo oko 1800 civilnih stradalnika Domovinskog rata te 145 članova obitelji poginulih civila. Istaknuo je da će novim zakonom prava moći ostvarivati i civilni stradalnici iz Domovinskog rata koji to sada nisu mogli te će sada tako zakon obuhvatiti i civilne stradalnike uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava te uporabe vatrenog oružja od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996..

Također, omogućit će se i ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu i prije nego što proglase svoje članove obitelji umrlima. Đakić je rekao i da je procijenjeni broj novih korisnika statusnih prava temeljem novoga zakona oko 2500, a u državnom proračunu osigurana su i sredstva za provedbu tog zakona.

Potporu novom zakonu dale su i čelnice stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, a primabalerina i bivša ravnateljica baleta HNK Almira Osmanović iznijela je svoje osobno iskustvo.