Može li Martin Schulz spriječiti Angelu Merkel da vlada Njemačkom barem 16 godina, poput Helmuta Kohla, bilo je aktualno pitanje uoči TV debate kancelarskih kandidata, koju je pratilo oko 20 milijuna gledatelja na četiri programa, ARD/Das Erste, ZDF, SAT1 i RTL. Dojam je, kaže Borčić, da Schulz i Merkel imaju gotovo jednake stavove o važnim temama.

'Njemačka javnost, ako je suditi po komentarima nakon debate, naviknuta na dosadašnju veliku koaliciju, očito smatra da je Kabinett der großen Koalition i dalje najbolje rješenje. Merkel i Schulz su pritom pokazali da se uvažavaju i poštuju. Oboje su potvrdno kimali dok je onaj drugi govorio', konstatira Nikolina Borčić, dodajući da je i političar Karl-Theodor zu Guttenberg (CSU) rekao kako je nakon sat vremena gledanja čekao ili da se u nekom trenutku zagrle ili da objave spajanje stranaka.

Katrin Göring-Eckardt (stranka Zeleni) smatra pak kako to nije bio Duell (dvoboj), već Duett (duet).

'Usporedimo li ovu debatu s našim javnim diskursom, doima se miljama daleko, gotovo kao nemoguća misija. Bez sakupljanja bodova na ideološkim povijesnim temama, bez potpuno neutemeljenih obećanja, bez grubih napada na osobnost (ad hominem)', ističe Borčić.

Nervozna Merkel: Stiskanje usana i zatezanje vratnih mišića

Tijekom svih kriza u njezinu mandatu, nastavlja stručnjakinja, mediji su Angeli Merkel pripisivali 'svemoćnu' ulogu: od nje se očekivalo i još uvijek se očekuje rješenje za problem, spas, no jednako tako ona je 'krivac' za moguću propast.

'Svjesna toga da je izbjeglička kriza - prva tema u debati - najteži izazov u njezinim kancelarskim godinama, što je javno i prezentirala kod Anne Will, početna nervoza bila je očekivana. Merkel se trudila ostaviti dojam smirenosti i samouvjerenosti, no u prvom dijelu emisije stiskanje usana i jedva primjetno zatezanje vratnih mišića ukazalo je na moguću nervozu i napetost. Nelagodu ili nezadovoljstvo ona uglavnom kompenzira osmijehom, pa je tako i jučer bilo prilika kada bi se – nasmiješila. Njezina mimika, inače stroga, rijetko joj izmakne kontroli', kaže Borčić.

Schulz igra na 'europsku kartu'

Što se tiče Shulza, inače bivšeg predsjednika Europskog parlamenta, stručnjakinja uočava da je on na samom početku debate bio suzdržaniji, a njegov govor tijela pokazivao je nervozu. Razumljivo, s obzirom na to da je sinoć imao priliku pozicionirati svoju politiku u odnosu na 'svemoćnu kancelarku'.

'Glavna kritika debate u njemačkim medijima jest da je previše vremena bilo riječi o izbjeglicama, migraciji i integraciji. Schulz je pritom pokušavao igrati više na europsku kartu ('Gospođo Merkel, trebali ste više razgovarati s drugim članicama, manje djelovati sama'), dok je Merkel, dosljedno braneći svoju tadašnju politiku, još jednom objasnila zašto je u kolovozu 2015. zauzela humani pristup, naglasivši da ne bi danas učinila ništa drugačije', navodi Borčić.

Koncept poštivanja ljudskog dostojanstva iz njemačkog Ustava temeljni je argument Angele Merkel, ali i Martina Schulza. 'Ljudskog, ne njemačkog', složili su se kandidati.

'Ponovno je to bila prilika pokazati kako se nosi sa svojom odgovornošću. Schulz je u svojim argumentima također posezao za argumentacijom 'slučaja najbolje prakse', pa je rado spomenuo kako mu se prilikom zadnjeg talk showa na RTL-u obratio mladi Afganistanac, ukazujući na svoj osobni problem s integracijom. Schulz naime smatra da se izbjeglička pitanja poput integracije i spajanja obitelji trebaju rješavati personalizacijom pojedinih slučajeva', objašnjava Borčić, dodajući da jasne razlike u stavovima kandidata o toj vanjskopolitičkoj temi nije bilo. 

Turska 'razdjelnica'

Inače, poznata komunikacijska strategija Angele Merkel jest da nikada ne srlja s odgovorom.

'Ona smatra da prvo treba odrediti plan, jasno vidjeti što je na stvari, ne prenagljivati ni u čemu. Pitanje Turske nakratko je zakovitlalo mir koji je do tada manje-više vladao među kandidatima. I to je možda jedini trenutak u kojem se vidjela jasna razlika. Dok je Schulz vrlo direktno, bez okolišanja, izjavio da će kao kancelar prekinuti pregovore s Turskom oko ulaska u EU jer Erdoğan razumije samo takav jezik - jasan prekid, bez puno priče - Merkel je pozvala na umjerenost u koracima, no jasno je iskazala nezadovoljstvo Erdoğanom te se složila oko toga da pregovore treba prekinuti. Razlika je dakle bila u načinu komuniciranja, no ne i u odluci', ističe Borčić.

U ostalim se odgovorima nazirala komunikacijska pragmatičnost u svrhu postizanja cilja, nastavlja Borčić, ilustrirajući to primjerom kada su novinari suočili kancelarku sa skandalom s dizelskim motorima.

'Tada je jasno iskazala emociju, što je potpuno neuobičajeno za nju: Ich bin stocksauer (Strašno sam ljuta), no nije jasno kazala što će u konačnici napraviti. Očito to nije izgovoreno, no kompromis je možda moguć. Možda nešto na tragu prijedloga Martina Schulza - da se zabrana primijeni na dizelske motore niže norme. Oboje političara su naglasili važnost automobilske industrije za Njemačku, stoga ne bi čudilo da rješenje bude 'crno-crveno' usuglašeno. A kada Merkel zna što će točno učiniti, ona to i direktno kaže. Ne srlja s predstavljanjem rješenja u situacijama u kojima još nisu usuglašeni stavovi svih 'zainteresiranih strana na temi', upućena je stručnjakinja.

Propuštene prilike

Ona smatra da je Schulz također dobro iskoristio trenutak Merkeličinog obećanja o dobnoj starosti za mirovinu, podsjetivši ju pritom kako je 2013. godine obećala da se neće uvoditi cestarina, što je suprotno ovogodišnjoj odluci gornjeg doma njemačkog parlamenta o odobrenju plana uvođenja naplate cestarina na njemačkim autocestama. Ali nije iskoristio priliku jasno ukazati na razlike – ja sam za to, ona je za to.

'A tamo gdje je bilo 'frkovito', Schulz nije jasno predstavio svoj stav. Također, na pitanje pripada li islam Njemačkoj, nakon kratke šutnje, odgovara citatom velikog pjesnika, filozofa i mistika Mevlana Dželaludina Rumija. Pretpostavljam da je taj citat pripremio za završnu riječ, no u nedostatku inspiracije i/ili direktno iskazanog i argumentiranog stava smatrao ga je dovoljno učinkovitim. Također, nakon što je Merkel jasno iskazala kako ne misli koalirati ni sa strankom Die Linke (krajnja ljevica) ni s AfD-om (krajnja desnica), Schulz je izbjegao odgovor na pitanje hoće li koalirati sa strankom Die Linke', kaže Borčić.

Zaključno, teško joj je reći tko je uistinu pobjednik debate. Prema prvim ispitivanjima javnog mnijenja, Angela Merkel je za 55 posto gledatelja djelovala uvjerljivije, 64 posto smatra da se pokazala kompetentnijom, 44 posto je njezinu retoriku ocijenilo argumentiranijom.

'No nakon 97 minuta debate jedino, usput i retoričko pitanje koje sam sama sebi postavila jest - zašto naprosto ne najave nastavak suradnje koalicije. Nikakvih iznenađenja nije bilo, očito niti građani nisu čuli nešto ekstra novo, pa su tijekom debate guglali 'kapela u kojoj je pokopan otac Angele Merkel' (spomenula je kapelicu u odgovoru na pitanje je li bila na misi). Toliko o očekivanju nekih prijelomnih vijesti. Osim možda tko će, kako i kada govoriti o 'turskoj temi'', zaključuje Nikolina Borčić.