Opraštajući se od Josipa Boljkovca, bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista rekao je, ne skrivajući suze, da ga kao prijatelja ispraća uz riječi 'počivao u miru', ali i sa 'Smrt fašizmu – sloboda narodu' jer zna da bi Boljkovac 'to htio na ovom putu bez povratka'. Također je rekao da ih je zbližilo to što su obojica bili uvjereni antifašisti koji ne robuju dogmama i pristaše 'liberalnijeg pristupa stvarima' te da su nakon 1971. obojica otišli s političke scene jer su željeli reformu federacije s više prava republikama.

'Joža Boljkovac nije propuštao raditi za mir, da se bori protiv netolerancije i mržnje, za demokratsku i pravnu državu Hrvatsku u kojoj se neće falsificiratri povijest i u kojoj se nikoga neće diskriminirati na osnovi nacije, vjere i svjetonazora', rekao je Mesić i obećao da će se, kao suborac i prijatelj, za takvu Hrvatsku, kakvu su zajedno sanjali, boriti sve dok bude mogao.

Podsjetio je na nedavno suđenje Boljkovcu za ratni zločin nad civilima 1945. u Dugoj Resi, o čemu je u oproštajnom govoru više rekao Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo.

Govoreći o suđenju, Nobilo je istaknuo kako je 'jedan ministar htio postati predsjednik stranke pa je poslao specijalce, s maskirnim uniformama, na brijege da uhite Boljkovca, koji je tada imao 92 godine'. Izrazio je zadovoljstvo što je pravosuđe dobro reagiralo i oslobodilo ga od svih neosnovanih optužaba.

Istaknuo je da je Boljkovac bio i ostao Hrvat, humanist, antifašist i ljevičar bez obzira na to što se oko njega događalo.

U ime Karlovčana, novinar i publicist Danko Plevnik rekao je da je Boljkovac bio uspješan gradonačelnik, "zaslužan za renesansu Karlovca šezdesetih godina prošlog stoljeća" jer se za njegova mandata između 1963. i 1969. taj grad brzo i sustavno razvijao i urbanizirao.

Nastali su tada podvožnjaci, sustav obrane od poplava, kupalište s velikim hotelom 'Korana', robna kuća, autobusni kolodvor, bolnica Švarča itd., prosperirale su mnoge tvrtke, a bio je i inicijator gradnje tadašnje prve autoceste Zagreb-Karlovac, rekao je Plevnik,

1972. je pao u nemilost vlasti zbog sudjelovanja u hrvatskom proljeću te izgubio građansko pravo javnog djelovanja i tek se devedesetih godina vratio na javnu scenu", podsjetio je.

U ime Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, od Boljkovca, koji je bio njegov član, oprostio je Božo Dimnik.

Pročitana su dva brzojava sućuti, predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke i grada pobratima Karlovca Alessandrije.

Josip Boljkovac umro je u ponedjeljak u 94. godini u karlovačkoj Općoj bolnici.