Nakon neuobičajeno toplog ulaska u 2023. godinu i iznadprosječnih temperatura za početak siječnja, danas je temperatura konačno pala - pa makar i za svega nekoliko stupnjeva - dok su se nad cijelom Hrvatskom nadvili tamni oblaci. Lokalno, a osobito na Jadranu, moguće je nevrijeme, mjestimice obilna kiša, a u gorju večeras stiže i snijeg. Meteorolog Izidor Pelajić otkriva kakve se vremenske prilike mogu očekivati do kraja mjeseca.
U prvom tjednu siječnja, Hrvatska je imala uglavnom stabilno i iznadprosječno toplo vrijeme, pod utjecajem različitih anticiklona ili ogranaka anticiklona, zahvaljujući uglavnom toplom i razmjerno suhom zraku iz sjeverne Afrike koji je strujao nad Sredozemljem. Iako je bilo par prodora vlažnijeg zraka, oni nisu bili posebno izraženi niti dovoljno jaki da bi donijeli izraženiju promjenu vremena.
'Godina je, sukladno prognozama, počela iznimno toplo, u nekim mjestima i s najtoplijim ikad zabilježenim ispraćajem Stare godine i prvim danom nove, kao što je to bilo u Zagrebu', navodi Pelajić, meteorolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), dodajući da se se iscrpniji pokazatelji onog što se događa s vremenom mogu naći na stranici meteo.hr, gdje su između ostalog prezentirane i srednje dnevne temperature. Upravo te temperature imaju daleko više značaja za meteorologe, iako više pažnje obično dobiju minimalna i maksimalna temperatura u danu.
U usporedbi s posljednjim klimatološkim 30-godišnjim razdobljem, može se vidjeti da je srednja dnevna temperatura od 12 ili 13 stupnjeva na početku 2023. značajno viša od uobičajenih 0 do 2 stupnja. Minimalna temperatura od 8 °C 1. siječnja u Zagrebu bila je najviša na taj dan kada se vrše mjerenja, što je dakle iznimno rijedak događaj, nešto uistinu ekstremno, a kolika je toplina početka siječnja govori i to da je da je u splitskoj zračnoj luci 4. siječnja prema još nekontroliranim službeno izmjerenim podacima bilo 18,5 stupnjeva, najviše ikada na toj postaji u prvom mjesecu godine.
'Često se čuje da su temperature više od prosjeka, no to što su iznadprosječne ne znači da su automatski i neobične. Može biti iznadprosječno toplo, ali to ne znači da su temperature 'nenormalno' visoke. Međutim, sada imamo ekstremnu toplinu na početku godine, iako treba reći da je i prošla godina bila jedna od najtoplijih, iznadprosječno topla u cijeloj Hrvatskoj, s tim da smo u većini zemlje imali i ekstremno tople mjesece. U prosjeku je odstupanje bilo jedan i pol do dva stupnja iznad prosjeka, što je jako veliko kad se gledaju dugački nizovi. Smisao prosjeka je da temperatura uglavnom bude stabilna oko njega, no cijela dva stupnja prosječne dnevne temperature iznad prosjeka zaista je veliko odstupanje na razini godine', kaže Pelajić.
Prosinac 2021. bio je jedan od najtoplijih prosinaca uopće, a s tom iznimnom toplinom Hrvatska je uplovila i u siječanj. Pritom je, dakako, osobito važan i individualni osjećaj.
'Ljudi uvijek osjećaju razlike, pamte kratko, tako smo 'dizajnirani'. Da, danas dolazi promjena, zahladilo je, stižu kiša i u gorju ponegdje malo snijega. Temperatura će se spustiti i idućih dana će jutarnja na kopnu biti oko nule ili malo ispod nule – za siječanj je to bezobrazno toplo. Upravo smo napustili jedan od najtoplijih početaka siječanja uopće, pa je naš dojam svakako zahladnjenje i posegnut ćemo za debljom jaknom, ali zapravo prelazimo iz ekstremne u iznadprosječnu toplinu. Dakle, bez obzira na pad temperature i dalje će biti toplije od prosjeka, a toplina će definitivno biti odlika cijelog siječnja, najvjerojatnije do kraja mjeseca. Ta sitna razlika će se osjetiti kao zahladnjenje, ali ono zaista neće biti izraženo niti će biti neke velike hladnoće u ovom siječnju', napominje Pelajić.
Promjena najhladnijeg dijela godine
U vrijeme rođenja tog meteorologa, prije nekih tri do četiri desetljeća, najhladniji dio godine tradicionalno je bio krajem prosinca i početkom siječnja. U međuvremenu, to se pomaknulo na kraj siječnja i prve dane veljače, a s time i dojam kada bi trebalo biti najhladnije.
'Što ste mlađi, to vam je današnja toplina početkom siječnja manje neobična, iako vaši roditelji govore da bi trebalo biti još hladnije. Sada u taj 'novi' najhladniji dio godine idemo uz iznadprosječnu toplinu, iako ne toliko izraženu kao u prvim danima mjeseca', napominje Pelajić, pitajući se kakva je to zima kojoj je mraz u siječnju na kopnu - vijest.
Realno, aktualne temperature vidjet će se i na manjim računima za grijanje, ali i na prirodi koja se počela buditi.
'Biljke bi trebale biti u fazi mirovanja, a dobivam izvještaje od naših motritelja koji su na radarskom centru kod Županje da mjerenja vrše uz maslačke i tratinčice. Kolege su slikale i voćke koje su procvjetale. Biljkama ne odgovara ovakva iznimna toplina, to nije njihov prirodni ciklus, prerano se bude, a to može uzrokovati šete jer s mrazom sasvim sigurno nismo gotovi ma kako zima blaga bila, pa tek smo u siječnju', kaže Pelajić.
U svakom slučaju, idućih dana do kraja tjedna bit će mraza s jutarnjom temperaturom ispod ništice, pa će se neke od tih probuđenih biljaka smrznuti. Nova kiša vjerojatno će biti oko četvrtka, a oborina bi moglo biti i za vikend - iako su prognoze vrlo šarolike.
Prognoze za drugi dio siječnja pokazuju ponešto drugačije tendencije. I dalje će biti iznadprosječno toplo, ali manje izraženo nego u prvom dijelu mjeseca. Za razliku od prevladavaućih uglavnom stabilnih utjecaja anticiklone, u drugom dijeli ipak djeluje nešto promjenjivije vrijeme, češće u zapadnom i jugozapadnom strujanju, koje može donijeti naoblaku i kišu. Najvjerojatnije će biti prosječno kišovit siječanj, s tim da bi glavnina kiše trebala biti od danas do kraja mjeseca: vjerojatno malo ispod prosjeka na kopnu, a na sjevernom Jadranu nešto malo kišovitije, jer se tamo vlaga 'nabija' na brda i planine u zaleđu - jugozapadno strujanje dolazi okomito na Dinaride, pa bude češće tamo bude promjenjivo vrijeme.
Krajem siječnja i početkom veljače, neke prognoze pokazuju da bi u Zagrebu moglo biti prosječno hladno, ali uz jednaku vjerojatnost da bude značajno toplije od prosjeka. Postoje neke naznake hladnoće, ali tu će opet više biti uključen relativan dojam s obzirom na toplinu u siječnju.
'Puno govorimo o toplini, ali to ne znači da ćemo nositi kratke rukave na otvorenom. Poanta je u tome da će povremeni jutarnji slab mraz u nastavku siječnja biti vijest skoro kao da smo u rujnu, kada govorimo ljudima da sklone biljke s balkona da ih ne iznenadi prvi jači mraz. Naravno, temperatura jest niža, nema toliko sunčanih sati, uostalom ne bi bilo dobro da bude usporediva, ali smisao spominjanja hladnoće i minusa je da se istaknu hladniji dani. Općenito, govorimo o neobično toplom mjesecu, pa čak i kad možda bude -5 u gorju ujutro, što bi bila uobičajena minimalna temperatura u Gospiću, čak i kad padne malo snijega to i dalje neće intenzitetom biti hladni prodori koji su tipični za ovaj dio godine', zaključuje Pelajić.