Izmjenama zakona predlaže se zabrana kandidiranja i onima koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode, pedofiliju i kaznena djela protiv službene dužnosti poput zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, mito i sl.

Oporba je već ranije na saborskim odborima upozorila da bi ta odredba lako mogla 'pasti' na Ustavnom sudu, s obzirom da je sličnu ideju imao i SDP, o čemu je pisao i tportal.

No, predstavljajući zakon Mostov Miroslav Šimić osvrnuo se i na taj problem, kazavši da su se pri izradi zakona pokušali voditi načelima razmjernosti na koju je Ustavni sud upozorio.

Spomenuo se pri tome i Europskog suda za ljudska prava. 'Mogu se propisati stroži uvjeti pri čemu Europski sud kaže da do povrede ljudskih prava dolazi kada bi se svakoj osobi onemogućilo aktivno biračko pravo', kazao je Šimić.

Zakonom se predviđa i uvođenje tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima, umjesto dosadašnjeg jednog. 'Cilj je pojačati utjecaj građana na izbor zastupnika u Sabor. s druge strane, ovaj prijedlog smanjuje utjecaj stranačkih tijela i stranačkih čelnika tko će od predloženih kandidata na kraju biti izabran', rekao je Šimić.

Podsjetimo, o izmjenama ovog,  ali i Zakona o lokalnim izborima raspravljalo se ranije i na saborskim odborima. Na sjednici Odbora za zakonodavstvo postavilo se i pitanje uvođenja preferencijalnih glasova na lokalnim izborima, o čemu je tportal pisao. Mostovci su tada rekli da protiv toga nemaju ništa, osim što ne znaju kako to tehnički odraditi, odnosno kako bi u tom slučaju izgledao glasački listić. Taj je argument danas na raspravi ponovio i Šimić.

Runtić kamenčić spoticanja između Mosta i Živog zida

Na Šimićevo izlaganje replicirao je Branimir Bunjac iz Živog zida. 'Kada je već predlagatelj htio govoriti o nekim kaznenim djelima koje bi trebalo predložiti za izmjenu ovog zakona, bilo bi dobro da je recimo predložio zabranu vrbovanja pripadnika drugih stranaka i izmjenu izborne volje birača, jer imamo situaciju u koju neko uđe na jednoj listi u Sabor, a onda nakon par dana postane član druge stranke i onda se traži još takvih zastupnika. Politička trgovina nije nešto što bi bilo potrebno hrvatskom političkom životu, pa je u tom smjeru eto mogla ići jedna promjena kvalitetna izbornoga zakona', kazao je Bunjac, aludirajući na slučaj bivšeg člana Živog zida Hrvoja Runtića.

'Slažem se s vama da bi trebali uvoditi neke druge promjene koje možda nisu dio ovog zakona, nego i drugih zakona pa onemogućiti stvari koje ste vi prije toga rekli, ali onemogućiti osnivanje stranaka pet dana prije konstituiranja Sabora samo da bi se uzeo nekakav novac koji vam ne pripada', odgovorio mu je Šimić.

Zabrana kandidiranja i onima osuđenima za skidanje dvojezičnih ploča?

U svom izlaganju SDSS-ov Milorad Pupovac upozorio je da bi ograničavanje pasivnog biračkog prava moglo biti opasno, no ako se već ide u to smatra da bi trebalo porazmisliti i o zabrani kandidiranja onima koji su odgovorni za diskriminaciju prema manjinama ili ženama.

Reagirao je odmah HDZ-ov Stevo Culej, koji je podsjetio na optužnice protiv onih koji su sudjelovali u uklanjanju dvojezičnih ploča u Vukovaru. 'Oni će bti osuđeni i kažnjeni na kazne duže od nekoliko mjeseci i njima će biti onemogućeno na lokalnim izborima nastaviti borbu za svoj grad', rekao je Culej, nadodavši da sa zabranom neće problema imati oni koji su abolirani ili oni koji su zbog nedostatka dokaza oslobođeni za ratni zločin.

Spomenuo se pritom i šefa SDSS-a Vojislava Stanimirovića koji je, kaže Culej, 'oslobodio Vukovar od Hrvata'.

Odmah je odgovorio Pupovac. 'Lažno optuživanje je nešto što je također kažnjivo. Iznošenje optužbi koje su protivne nalazima institucija koje su zadužene za istražni i pravosudni postupak je kažnjivo. Stranka kojoj pripadam je godinama bila stigmatizirana i danas je i ako će se stigmatizacija nastavljati ovdje u Saboru prema ljudima za koje nema nikakvih dokaza da su sudjelovali u bilo čemu što je nečasno onda to nije samo stvar odnosa prema pojedincu nego odnosa prema onima koji su organizirani u političkoj stranci koja predstavlja jednu zajednicu. Na to sam mislio kada sam govorio da oni koji potiču diskriminaciju također trebaju biti obuhvaćeni ovim zakonom', kazao je Pupovac.

Oporba: Zabrana kandidiranja donosi se zbog jedne osobe

Niz je kritika došlo na račun mosta iz oporbe koja je uvjerena da se zabrana kandidiranja uvodi samo zbog jedne osobe, odnosno dubrovačkog gradonačelnika Andre Vlahušića.

'Ja nemam problema reći da je problem da jedna stranka za gradonačelnika grada koji je najpoznatiji u svjetskoj javnosti kandidira čovjeka koji je pravomoćno osuđen. Da, upravo zbog toga što imamo takve slučajeve i što određene stranke to čine mi idemo s ovim zakonom. Da ta stranka to nije napravila ne bi bilo uopće potrebe. Znači da se stranke ponašaju kao što bi se trebale ponašat, znači da imaju nekakvu moralnu odgovornost prema hrvatskim biračima mi ne bismo išli sa ovakvim zakonom, ne bi trebali nešto zakonski ograničavati ako neke stranke rade takve stvari. Mislim da je to jasno', priznao je otvoreno Mostov Nikola Grmoja.

Sedam Mostovih jamstava sve više liči na sedam patuljaka, ustvrdio je SDP-ov Nenad Stazić.

'Ja mislim da vi u pripremu ovog zakona niste uložili više vremena nego sam ga ja uložio u pripremu ove replike. Evo i zašto. Vi dakle do sad u postojećem zakonu postoji zabrana kandidiranja za osobe koje su, nisu prošli taj period rehabilitacije, a počinili su kaznena djela iz glave IX. i X. Kaznenog zakona. Vi to proširujete i na glave XVI., XVII. i XVIII. Ali ja vas pitam zašto niste proširili i recimo i na glavu 32. To su vam djela protiv Republike Hrvatske. Tu vam spada veleizdaja. Ili smatrate možda da čovjek koji je počinio veleizdaju se može kandidirati da bude zastupnik u Saboru. Pa onda djela iz glave 33. protiv strane države ili međunarodne organizacije. Tu vam na primjer spada ubojstvo osobe pod međunarodnom zaštitom. Ili iz glave 31. protiv biračkog prava. Onaj tko je napravio prevaru u biračkom postupku. Vi smatrate da su te osobe podobne da budu u Hrvatskom saboru?', upitao je Stazić.

Odgovorio mu je i Grmoja. 'Što se tiče ovoga da su naša jamstva patuljasta ja bih volio da se vi i kolega Bauk dogovorite. On tvrdi da je to velika promjena. Onda kolege iz HNS-a su se očito jako uznemirile pa su čak i napustile sabornicu zbog tih naših patuljastih jamstava pa bih ja volio da se dogovorite jesu li to patuljasta jamstva ili su to krupne promjene', kazao je Grmoja.

Pernar nasmijao sabornicu

Saborska rasprava danas je prošla u smirenim tonovima, vjerojatno i zbog jučerašnjeg rada do kasno navečer. Sabornica je bila poluprazna, a na nekim zastupnicima bio je primjetan umor.

'Mi danas raspravljamo o jednom od najvažnijih zakona za demokratski politički sustav Republike Hrvatske, Zakonu o izboru zastupnika, u ovo kišno pospano poslijepodne pred polupraznom saborskom zastupnicom, bože saborskom, bože sabornicom. Ispričavam se, dvoranom', popetljao se na početku izlaganja SDP-ov Tomislav Saucha.

U raspravi je upozorio na opasnost ograničavanja pasivnog biračkog prava. Saucha osobno smatra da svaki građanin ima pravo se kandidirati bez obzira da li imao kaznenu presudu ili ne, a da građani imaju pravo birati koga god žele. 'Međutim, svako ograničenje pasivnog biračkog prava, znači jednog od temeljnih ljudskih prava mora biti strahovito pažljivo i strahovito precizno. I mora moći odoljeti testu srazmjernosti. Dakle, sva kaznena djela su štetne društvene posljedice, osobito štetne i gadljive. Svaka osoba koja ima kaznenu presudu zaslužuje prezir. I takva kaznena djela tj. takve društvene pojave ne bi ni bile navedene u Kaznenom zakonu da nisu toliko ozbiljne štetne društvene posljedice', napomenuo je Saucha.

Upozorio je na nesrazmjer kaznenih djela za koje je ili nije predviđena zabrana kandidiranja. 'Ovaj prijedlog zakona očito ste pisali na brzinu i potkrale su vam se neke greške ali su unutra završile neke cijele glave Kaznenog zakona koje sadrže određena kaznena djela koja su po svojoj prirodi, iako su kaznena djela, nisu toliko teška kao neka druga kaznena djela. Dakle tjelesna ozljeda, nanošenje tjelesne ozljede ili kaznena djela koja se ne čine sa namjerom nego iz nehaja ne mogu biti u istoj kategoriji kao ratni zločin ili silovanje', rekao je Saucha.

Njemu je odmah replicirao Ivan Pernar. 'Ja, gospodin Ivan Pernar mogu na nekoj deložaciji pozvati ljude da ne dozvole sudskom ovršitelju da uđe u neki stan, to je kazneno djelo poziv na otpor, kazna zatvora do 3 godine, a može se popesti i do 5 godina zatvora. Recimo, da postoji snimka gdje ja kažem ljudi nemojte ih pustiti u stan, vi mene možete sutra izvesti na suđenje i reći evo, Pernara njegove riječi osuđuju i date mi kaznu 7 mjeseci zatvora bezuvjetno. S tom kaznom me zapravo deložirate iz Sabora. Je li to demokracija?', upitao je Pernar.

Dao je i drugi primjer. 'Kako se vi gospodine zovete?', obratio se zastupniku Žarku Tušaku iz HDZ-a.

'Tušak. Evo, gospodin Tušak je, na primjer, siromašan čovjek, nije u HDZ-u, ima isključenu struju. Ja ga prikopčam na struju, sutra me izvedu na sud, njega potplate i kažu mu evo ti 500 kuna i porcija ćevapa, reci da ti je Pernar ukopčao struju, to je opet tri godine zatvora', govorio je Pernar, nasmijavši zastupnike.

No pritom je prekoračio je vrijeme za repliku, pa je uskočio predsjedavajući Gordan Jandroković.

'Budući da vam je vrijeme isteklo, ja ću vas morati iskopčati', dobacio mu je Jandroković

Smijeh je izazvao i sam predsjednik Sabora Božo Petrov. Naime, dobar dio zastupnika, ali i javnosti primjetio je da Petrov ime 'Tomislav' izgovara s nepravilnim naglaskom. Napravio je to i danas dajući riječ HDZ-ovom Tomislavu Klariću. No, kada mu je davao pravo na repliku, Petrov je točno izgovorio njegovo ime. 'Ako netko ima neki problem, ja bih volio da me se upozori za naglasak', kazao je Petrov.

Odgovorio mu je i SDP-ov Bojan Glavašević. 'Nemojte se ispravljati. Lijepo je kada vam se u govoru čuje Neretva ili kolegi Bauku Jadran ili Miri Bulju Cetina ili meni Dunav', rekao je Glavašević.

Mikulić otkrio: Pernar je bio član HDZ-a

Replicirajući na izlaganje Pernara zanimljiv podatak otkrio je HDZ-ov Andrija Mikulić.

'Vi ste dolazili na sastanke mladeži HDZ-a Trešnjevka sjever i, kad pričate o HDZ-u, kao da se s nostalgijom sjećate tih vremena. To vam je bilo za vrijeme bivšeg premijera. Ja kad sam preuzeo gradski HDZ, u evidenciji sam dobio da mi je član jedan Ivan Pernar, ne znam da li ste to bili vi', otkrio je Mikulić.

'Da, ja sam taj Ivan Pernar. Vjerovao sam da je HDZ dobra stranka i da nas Ivo Sanader vodi u europsku budućnost i bio sam prevaren kao i tisuće hrvatskih građana i zato sam se ispisao kasnije', priznao je Pernar.