Treba, rekao je, sačuvati i vrhunsku kliničku medicinu, zaposliti nove ljude u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i time smanjiti pritisak na bolnice te povećati učinkovitost u ranom otkrivanju i liječenju bolesti.

Također je predložio razvijanje zdravstvenog turizma u Dalmaciji, čime bi se mogli dobiti dodatni novci, a založio se i za objedinjenu nabavu, čime bi se smanjili troškovi za nabavku lijekova i alata u medicini. Otkrio je da je zbog višegodišnjeg propuštanja planiranja specijalizacija u Hrvatskoj postao veliki problem nedostatak pedijatara pa nema tko kod djece na vrijeme prepoznati o kojoj se bolesti radi, već se to utvrdi kasnije, kad postanu odrasli ljudi, za velike novce.

'Najveće zlo je urušavanje ljudskih resursa. Ne uzimaju nama Austrija, Njemačka, Irska i Amerika loše doktore. Uzimaju nam najbolje i ako ih ne budemo znali sačuvati, za pet godina neće imati tko raditi dijagnostičke i specijalističke preglede. Liječnici primarne zdravstvene zaštite su preopterećeni, zbog čega se ne mogu dovoljno posvetiti pacijentima niti zaustaviti hipohondre koji odlaze na skupe pretrage. Povećanjem broja liječnika primarne zdravstvene zaštite uštedjelo bi se jer bi se obavljalo manje nepotrebnih i skupih specijalističkih pretraga. Znam da ću zbog toga izgubiti glasove dijela kolega, ali 50 posto hrvatskih doktora ne zaradi plaću niti znaju niti hoće raditi', kazao je Kujundžić

Rekao je kako očekuju više od 30 milijardi kuna od racionalizacije rada bolnica, objedinjene nabave na razini države i zaustavljanja kupovine skupih uređaja, a tu bi, dodaje, pomogao i gospodarski rast te veći iznosi sredstava za zdravstvo.

Upitan da komentira odljev mladih liječnika, odgovorio je da se to može spriječiti jedino stimuliranjem odnosno boljom plaćom za one koji znaju i više rade. Da splitska medicina ne zaostaje za drugim centrima u Hrvatskoj, osim po opremljenosti, kazao je saborski zastupnik Goran Dodig (HDS) te dodao da je broj pacijenata i liječnika u KBC-u u velikom nesrazmjeru, pa tako Split ima 25 psihijatara, dok ih je u Zagrebu 270.

Dodig je istaknuo i da se ne smije događati 80 posto negativnih nalaza kod najskupljih pretraga i da pacijenti ne podignu 30 posto nalaza.

'Tu je odgovornost primarne i tercijarne, specijalističke zdravstvene zaštite. Ukoliko stručnjaci dopuste da igru vode pacijenti, onda neće biti dobro. Da bi to moglo funkcionirati, mora postojati sustav kontrole. Imamo ljude koji mogu biti kontrolori', poručio je Dodig.