Premijer Zoran Milanović rekao je kako se Dan antifašističke borbe svake godine slavi kao dan ustanka jer je tako odlučio prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i to nikad nije zanijekao niti se toga sramio.

'Ustanak 1941. bio je sve samo ne jednostavan. Na dan kad je Hitler napao Sovjetski savez, sisački su se komunisti samoinicijativno maknuli u šumu. Bio je to legitiman ustanak i ti su ljudi bili jedini spremni reći – ne', rekao je Milanović.

Premijer je rekao kako su partizani u Hrvatskoj bili su sastavljeni od svih naroda: 'Pripadnici prvog odreda bili su uglavnom Hrvati, to je činjenica, iako ne volimo ta prebrojavanja. Nakon što su se povukli na Baniju, hrvatski partizani združili su sa Srbima koji su mjesecima trpjeli ustaški teror. To zbližavanje Hrvata i Srba dovelo je do masovnog pokreta'.

Dodao je da je Hrvatska je završila na pravoj strani: 'Dobro je pobijedilo zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani…birali su pravi i teški put i 1941. i 1991. godine'.

Pojasnio je kako nam je dugo trebalo da naučimo lekciju suživota: 'Ovo je naša država, država u kojoj sve manjine imaju ista prava, a ne ona država iz 1941. To nikad nije bila Hrvatska'

'Povijest ne možemo mijenjati. Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman tri su osobe koje su obilježile Hrvatsku u 20. stoljeću. Ono što je bilo 1945. se ne može uspoređivati s onim 1991. Hrvatska je danas moderna i demokratska država i teško da bi postajala bez partizana i branitelja', zaključio je.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović također je kazala da je antifašistička borba važna etapa u povijesti Hrvatske.

Rekla je da su hrvatski antifašisti pokrenuli borbu za oslobođenje od okupacije kojoj je ustaški režim podržavao. 'Stradala su brojna djeca i civili zato što su bili na krivom mjestu u krivo vrijeme. Sve je to zbog zla nacizma i fašizma koji je bio početka točka za sve nesreće ljudi diljem Europe', ustvrdila je.

Podsjetila je i na 1991. godinu kad je hrvatski narod još jednom rekao ne zlu koje je nastalo: 'Sjećam se s ponosom Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Ivana Gorana Kovačića i svih onih koji su 1941. i 1991. stali na branik domovine.

Zaključno, dodala je kako ustanak treba priznati, ali zločine osuditi:

'Ustanak protiv okupacije, borba za slobodu i ravnopravnost vjerujem treba priznati, ali treba spomenuti i ono što se događalo nakon rata. Konfiskacija i likvidacije ne mogu se opravdati. Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne. Potrebno je učiti borbu protiv okupacije te ustaških i četničkih zločina. Stoga, iskazujući počast svim palim borcima možemo osuditi svaki zločin i pokazati poštovanje prema žrtvama. Za zločin nema opravdanja'.

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske na otvaranju proslave, istaknuo je: 'U crkvama se i dan danas služe mise za ustaške zločince, umjesto za njihove žrtve i uporno se napada lik i djelo maršala Josipa Broza Tita'.

Sisačka gradonačelnica, Kristina Ikić Baniček, dodala je kako se Hrvatska u Drugom svjetskom ratu žestoko suprotstavila ratnom stroju nacističke Njemačke i kako je to učinjeno pod simbolom crvene petokrake

'Zahvaljujući Vladi Janiću Capi, Hrvatska je odabrala je svjetlo koje je samo nudila zvijezda petokraka. Antifašizma bez te zvijezde ne bi bilo, a revizionisti rade sve da tu istinu sakriju. Smrt fašizmu – sloboda narodu', poručila je Ikić Baniček.