Milanović Litre u utorak je rekao da su iz Kluba zastupnika HS-a, na zahtjev Ukrajinske zajednice RH te udruga članica, vijeća i predstavnika ukrajinske nacionalne manjine, lani u ožujku predložili da se u dnevni red uvrsti deklaracija o priznavanju Holodomora genocidom nad ukrajinskim narodom od strane Sovjetskog totalitarnog komunističkog režima pod rukovodstvom Jozefa Staljina.

Napomenuo je da se ove godine obilježava 90. obljetnica usmrćivanja milijuna Ukrajinaca u Holodomoru, ljudskoj gladi koju je izazvala tadašnja sovjetska vlada, pri čemu se procjenjuje da je stradalo 3,5 do 7 milijuna Ukrajinaca, uglavnom seljaka.

Istaknuo je da tijekom prošle godine nije bilo volje ni kod vladajućih niti kod oporbe da se ta rasprava uvrsti u dnevni red, ali da je nakon početka rata u Ukrajini došlo do promjene u razmišljanju prema deklaraciji, pa se počelo i uspjelo prikupiti 30 zastupničkih potpisa potrebnih za uvrštavanje te točke u dnevni red.

Pritom se, ustvrdio je Milanović Litre, pokazalo kako postoje struje ili pojedinci unutar HDZ-a koji ne žele da ova deklaracija dođe na glasanje u Saboru uz izgovor da za nju ovo nije najbolji trenutak, ali da nitko nije protiv nje jer smatraju da je nad ukrajinskim narodom počinjen genocid.

Sličan je argument, kazao je, čuo i od SDP-a, Socijaldemokrata, Možemo! te iz Centra.

Dodao je kako je očekivao da se o deklaraciji raspravlja ovoga tjedna, ali da je od stručnih službi Sabora dobio objašnjenje kako je troje od šest zastupnika vladajućih povukli svoje potpise, zbog čega ta točka nije mogla biti uvrštena u dnevni red.

"Očito je da se radilo o političkom pritisku, možda i ucjeni pojedinaca iz HDZ-a na koalicijske partnere kako ova točka ne bi došla na raspravu, iako sam iz nekoliko izvora tijekom prikupljanja potpisa čuo da se o ovoj deklaraciji raspravljalo s vladajućom strankom te da je koalicijskim partnerima omogućeno da svojevoljno mogu odlučivati oko podrške ovoj deklaracije", naveo je.