Vlada je u listopadu dobila dosad najnižu ocjenu za svoj rad, dok je premijer Zoran Milanović ostvario značajan napredak u izboru za najnegativnijeg hrvatskog političara. To je ujedno najizravnija posljedica sukoba s Europskom komisijom oko lexa Perković, pokazalo je redovito mjesečno istraživanje CRO Dekmoskop agencije Promocija plus
Ovo su najznačajniji rezultati istraživanja koje je provedeno u listopadu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika:
▪ Blagi pad podrške SDP-u i HDZ-u, Laburisti treća stranka, HNS na izbornom pragu
▪ Prednost SDP-ove pred HDZ-ovom koalicijom
▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, SlavkuLiniću uzlazni trend, Milan Bandić ispred nekadašnjeg stranačkog šefa Zorana Milanovića, Tomislav Karamarko na sedmom mjestu, iza Jadranke Kosor
▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji, premijer Milanović mu se približava
▪ Spor s EK u vezi tzv. lex Perković najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana, gospodarska kriza je na drugom, a događaji oko dvojezičnosti u Vukovaru na trećem mjestu.
SDP je na prvom mjestu po rejtingu, uz podršku od 25 posto (25,3 u rujnu). HDZ-u je zaustavljen rast koji je trajao od travnja, odnosno od izbora za Europski parlament, pa bilježi 21,9 posto (22 u rujnu). Izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti sa 7 posto podrške, a HNS je na samom izbornom pragu sa 5 posto. HSS je peti sa 3,1 posto, a slijede HSP dr. Ante Starčević s 2,3 posto i HDSSB s 2 posto.
U tri dosadašnja mjesečna istraživanja aktualna vladajuća koalicija bilježi prednost u odnosu na koaliciju koju okuplja HDZ. U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9 posto koalicije lijevog centra prema 26,4 posto koalicije desnog centra), te se u posljednja dva mjeseca lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena, da bi početkom ovog mjeseca iznosila 5,7 postotnih poena (30,7 posto prema 25,1 posto). U tri promatrana mjeseca koalicija lijevog centra je izgubila 2,2 postotna poena izborne podrške (s 32,9 posto na 30,7 posto), dok je desna izgubila 1,3 postotna boda.
289945 ,289823 ,289826 ,289574Najpozitivniji i najnegativniji
Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 40,1 posto podrške (prošli mjesec 41,1 posto) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ovoj ljestvici čvrsto drži ministar financija Slavko Linić sa 14,2 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 11,6 posto). Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je treći izbor građana s 5,2 posto (što je nešto slabije od rujanskih 5,6 posto). Sada je Dragutin Lesar na četvrtom mjestu sa 3,4 posto, a premijer Zoran Milanović je peti sa 3,1 posto (u rujnu 3,7 posto).
Milanovićev glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,2 posto na sedmom je mjestu. Zanimljivo je da je ispred svog nekadašnjeg stranačkog kolege i vlastite stranačke akvizicije Jadranka Kosor koja je za 2,5 posto građana najpozitivnija politička osoba u zemlji. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Vesna Pusić (2,1 posto), Ruža Tomašić (2 posto) i Ljubo Jurčić (1,2 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara deveti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,8 posto (prema rujanskih 30,2 posto). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 26,8 posto, što je značajan skok prema prošlomjesečnih 20,8 posto. To je najizravniji pokazatelj doživljaja politike koju je manifestirao u rujnu.
Rekordno niska podrška vladi
Vlada RH u svom dvadesetom i prvom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 30,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 37,3 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 55,1 posto građana (prema 45,5 posto iz rujna), uz 14,6 posto neodlučnih. Tako se potpuno istopio pozitivan učinak ulaska u EU na podršku Vladi RH koji se očitovao i u ocjeni rada Vlade i u potpori njezinoj politici. Ovaj je mjesec Vlada za svoj rad dobila najslabiju ocjenu u ovom mandatu (2,21 prema prošlomjesečnoj 2,39). Za ilustraciju, podatak da je na početku mandata u veljači 2012. ta ocjena iznosila 3,10. Predsjednik Republike je ocijenjen čvrstom četvorkom (3,74), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,20).