Kako na ovu kontroverznu temu gleda Katolička crkva, tportal se raspitao kod glasnogovornika Hrvatske biskupske konferencije Zvonimira Ancića, koji nije bio naročito raspoložen za diskusiju o ovoj vrućoj temi, ali je ipak vrlo jasno dao do znanja kakvo je mišljenje biskupa o referendumskoj zabrani minareta u Švicarskoj.

'Mogu samo reći da imamo jako dobre odnose s islamskom zajednicom u Hrvatskoj, iz tog odgovora se najbolje iščitava naš stav o toj temi', kratko nam je rekao Ancić, poručivši time jasno da Katolička crkva u Hrvata podržava izgradnju minareta u Švicarskoj i protivi se zabrani.

O referendumu u Švicarskoj oglasio se cijeli niz europskih država osudivši zabranu gradnje bilo kakvog vjerskog objekta, pa i minareta. Ipak, hrvatska Vlada o cijelom slučaju stava – nema.

'Nije prilično komentirati rezultate referenduma u drugim zemljama. Ako ostale europske vlade žele to komentirati, to je njihova stvar. Način na koji su u Hrvatskoj uređene vjerske slobode je odraz standarda i dostignuća koja su ostvarena u cijelom svijetu', kratko je u razgovoru za tportal rekao glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun

Istom se temom u svojoj zadnjoj kolumni u Nacionalu pozabavio i književnik Renato Baretić te je u njoj iznio, s obzirom na trenutnu situaciju u Europi, prilično kontroverzno mišljenje, ali samo na prvi pogled. Baretić smatra da je protiv minareta ustao i dio razumnih Švicaraca, koji pod svojim prozorom jednostavno ne žele gledati vjerske objekte, pa tako ni minarete.

Kako Baretić gleda na svesrdnu podršku koju švicarskim muslimanima pružaju kršćanske crkve širom Europe, pa tako i ovdašnja Katolička crkva?

'Ne čudi me to nimalo i siguran sam da bi islamski vjerski vođe i islamska zajednica postupili jednako da je slučaj obrnut, a pogotovo na našem terenu. Naime, ako malo pogledate situaciju nakon ratova na ovim prostorima, jasno je tko je jedini profitirao – sve tri glavne vjerske zajednice. Njima je granulo, svi ostali smo više-manje u dreku', rekao nam je Baretić, koji uočava vrlo jasnu vezu islamskih i kršćanskih zajednica.

'Svejedno je to što na različite načine tumače Stvoritelja ili spasenje, radi se o interesno povezanim grupacijama. Za razum običnog čovjeka tu nema previše mjesta', smatra Baretić.

Naš ugledni književnik u razgovoru za tportal iznio je i mišljenje prema kojem protiv gradnje minareta nisu glasali samo šovinisti, ali naglašava da se ipak nije radilo o referendumu o islamu općenito, nego o vrlo konkretnoj temi.

'To je bio referendum o minaretima, ne o slobodi ispovijedanja islama. Ovdje se radi o nečemu što je građevinsko-urbanističko-estetske prirode. Ti minareti ipak nisu rakete, iako su ih takvima pokušali prikazati. Islam sam po sebi nije teroristička religija ni svjetonazor', dometnuo je Baretić, kojeg smo potom zamolili da pokuša prognozirati kako bi sličan referendum prošao na ovim prostorima.

'Kod nas bi isto bilo čupavo. I u Splitu je bilo problema s džamijom, muslimani su imali samo jedan molitveni prostor, a onda se tu pojave i svakakvi grafiti koje nije lijepo vidjeti… Teško je to pitanje, takva se odluka na švicarskom referendumu može usporediti s 'hrabrošću' anonimnih diskutanata na web forumima, iz kojih izlazi ono najgore pod krinkom anonimnosti. Isto tako, kad ljudi ostani sami iza kartonske kutije na referendumu, na površinu izlazi ono iznutra. Svi smo mi više-manje uj unutra, a fuj iznutra. Rijetki su među nama jednaki privatno i prema van', smatra Baretić.

U razgovoru s Baretićem dotakli smo se i straha od generalizacija o islamu nakon terorističkih napada 11. rujna 2001, pri čemu je politička korektnost toliko uzela maha da se malo tko uopće usuđuje povezati terorističke napade na SAD, ali i London i Madrid, sa samim islamom odnosno činjenicom da su ti napadi bili najvećim dijelom motivirani radikalnom verzijom islamske vjere.

'Zapravo je jadno ako islam ili kršćanstvo poštujemo samo ako ih se bojimo. U toj političkoj korektnosti ima dosta toga dobrog, ali ima i puno više prostora za licemjerje, stvari naprosto treba nazvati pravim imenom. Imali smo takvu političku korektnost i u socijalizmu, kad se govorilo o 'devijacijama', a radilo se o običnim krađama', ističe Baretić.