Marić je u povodu predstavljanja prijedloga novog zakona izvijestio da je on prošao javnu raspravu, a kada se prikupe mišljenja tijela državne uprave bit će upućen u redovnu proceduru te se očekuje da će se u sljedećih mjesec dana naći na raspravi u Hrvatskom saboru u prvom čitanju.

Istaknuo je da su najnovije izmjene usmjerene što učinkovitijem upravljanju državnom imovinom te da se određeni predmeti rješavaju na jednom mjestu, a ne u više ministarstava.

'U zadnjih 25 godina propustom je zasigurno ostalo nenaplaćeno nekoliko milijardi kuna kada je državna imovina u pitanju. Ovim zakonom se pojednostavljuju procesi, ali i omogućuje efikasnije upravljanje, a temelj svega će biti javni natječaji', naglasio je Marić.

Ustvrdio je da je postojeći zakon o upravljanju državnom imovinom pokazao velike nedostatke. 

'Primjerice, ako je oglašeno 50 nekretnina i ne javi se nitko zainteresiran onda znači da nešto nije dobro u pripremi tog natječaja. Procjene su rađene na neodgovarajući način, a sada će po novoj metodologiji procjene ovlaštenog sudskog vještaka biti početna cijena za javni natječaj i smatrat ću neuspjehom ako se donese odluka o prodaji nečega, a to se ne uspije prodati', naglasio je Marić.

Bespravno korištenje kao standard

Kada je riječ o bespravnom korištenju državne imovine, Marić je kazao da je ono gotovo postalo standard, istaknuvši da dokidanje te prakse ne ovisi samo o njegovom ministarstvu i Vladi, već i o primjeni zakona, radu pravosuđa, ali i Državnog odvjetništva. Napomenuo je da s DORH-om ima izvrsnu suradnju, te da se s obzirom na malu kapacitiranost obje institucije čine maksimum, dok će novi zakon još značajnije doprinijeti rješavanju te problematike.

'Nitko tko bespravno koristi tuđu imovinu to ne bi smio činiti i pritom nisam opterećen ni imenima ni prezimenima. Moramo onemogućiti bespravno korištenje, a omogućiti kvalitetne ugovore i naplatu te što veći prihod državnom proračunu', rekao je Marić.

Prodaja imovine više neće biti moguća putem obročnih otplata već će morati biti izvršena jednokratnim plaćanjem, najavio je ministar.

Kada su u pitanju nekretnine, prijedlog novog zakona predviđa i zabranu podzakupa i podnajma. Pritom, kako se moglo čuti na radnom sastanku u ministarstvu, država će zainteresiranima direktno iznajmljivati određene nekretnine, dok će se ugovori o podzakupu automatski raskidati.

Kada je riječ o trgovačkim društvima u vlasništvu države, Marić je kazao da će od sada resorna ministarstva izravno Vladi predlagati i članove uprave i nadzornog odbora tih tvrtki. 

Na pitanje novinara ne predstavlja li to korak unatrag, kazao je da je to jedino životno, logično i prirodno rješenje.

Nejasni kriteriji

'Nije prirodno da bilo koje ministarstvo bude servis drugom ministarstvu. Ako je pojedino ministarstvo nadređeno za pojedina trgovačka društva, onda je jedino razumno da ono predlaže Vladi tko će i na koji način upravljati tim društvima, a ne da jedno ministarstvo bude tehnički angažirano po tim pitanjima, što sputava njegov ozbiljan rad', istaknuo je Marić.

Prijedlogom novog zakona ukinula bi se i podjela na trgovačka društva od strateškog te ona od posebnog interesa za RH, jer, kako je ustvrdio ministar, nikada nisu ni bili jasni kriteriji oko te podjele.

'Ovim zakonom se predviđa uredba o popisu trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Mi ćemo kao resorno ministarstvo predložiti određene izmjene tog popisa, vidjet ćemo kako na to gledaju druga ministarstva te uskladiti stavove', najavio je Marić.

Također, prijedlogom novog zakona lokalna samouprava više neće moći mijenjati prostorne planove bez suglasnosti Ministarstva državne imovine, jer se oni, kazao je Marić, uvelike odnose upravo na državnu imovinu.

'Nije razumno ni logično da lokalna samouprava mijenja prostorni plan na štetu države, kao što se dosada događalo. "Na primjer, događalo se da građevinsko zemljište koje je u vlasništvu države i ima određenu vrijednost preko noći postane zeleni pojas te time gotovo bezvrijedno', pojasnio je.

Ministarstvo državne imovine će novim zakonom postati i nadležno za turističke kampove, neovisno nalazili se oni u građevinskoj zoni ili na poljoprivrednom zemljištu.

Kampovi kao najneuređeniji

'Imovina RH je u poprilično nesređenom odnosu kad je riječ o upravljanju i korištenju od strane drugih fizičkih ili pravnih osoba, no kampovi u tom neuređenom statusu prednjače. Tu se dogodila najveća šteta za državu, a pretrpjela su je i hotelska poduzeća jer nisu mogla ulagati', istaknuo je Marić.

Kako je naveo, mnogi kampovi nisu plaćali nikakvu naknadu za korištenje te nisu imali nikakve ugovore.

Proračunom za ovu godinu od prodaje i aktivacije državne imovine predviđeni su prihodi od 1,4 milijarde kuna, a kako je kazao Marić, jedan dio, točnije oko 400 milijuna kuna, već je realiziran te smatra da će uspjeti u izvršenju proračunske obveze.

'Vrlo brzo slijede javni natječaji i mislim da ćemo realizirati ono što smo planirali', ustvrdio je Marić.

Kako se moglo doznati na radnom sastanku u Ministarstvu, novi zakon predviđa i drugačije reguliranje imenovanja članova upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju, pri čemu će odsad u njemu sjediti ministri. Konkretno, to se odnosi na ministra državne imovine, ministra financija, ministra turizma, ministra mora, prometa i infrastrukture, ministra poljoprivrede, onog zaštite okoliša i energetike te ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Pritom će predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata biti omogućeno prisustvo na sjednicama upravnog vijeća, no neće moći sudjelovati u odlučivanju.