Odnosi između dviju zemalja započeli su svoju silaznu putanju u proljeće 2012. nakon izbora Vladimira Putina na treći predsjednički mandat. Putin je za predsjednika bio izabran 2000. i 2004., a od 2008. do 2012. bio je premijer.

Putin je prošle godine optužio SAD za financiranje oporbenih prosvjeda i akcija u Rusiji te je pod snažnu kontrolu stavio razne nevladine udruge koje se financiraju iz inozemstva, a koje brojni Rusi doživljavaju kao 'špijune' i 'izdajnike'. Moskva je također zabranila aktivnosti Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) zbog 'miješanja u politički život Rusije'.

No, vrhunac sukoba predstavlja slučaj preminulog ruskog odvjetnika i revizora Sergeja Leonidoviča Magnitskog koji je 2009. preminuo u 37. godini života u pritvoru. On je ruske dužnosnike optužio za prijevaru tešku 130 milijuna eura na štetu zapadnih investicijskih fondova, ali je umjesto pokretanja istrage ruski vrh odlučio utamničiti Magnitskog. U pritvoru je proveo 358 dana i umro je u zatvoru tjedan dana prije isteka jednogodišnjeg dozvoljenog roka za pritvor bez podizanja optužnice.

Postao je međunarodni 'cause celebre', njegov slučaj je prava slika tamne strane 'Putinizma', tvrdi Financial Times, a američka je vlada krajem 2012. donijela i zakon Magnitskog protiv umiješanih ruskih dužnosnika u spomenutu prevaru.

Putin je odmah odgovorio i krajem prosinca uveo zakon kojim se zabranjuje posvajanje ruske djece u SAD-u, što se smatra jednom od najneprijateljskijih mjera koje je Moskva poduzela prema Washingtonu od kraja Hladnog rata. Ruski analitičar Fedor Lukianov smatra da je od povratka Putina u Kremlj njegova Rusija napravila jedan konzervativni zaokret koji onemogućuje novi početak u rusko-američkim odnosima.