Vojni inženjeri otvorili su prvi propusni otvor na Morganzi, strukturi brana za obranu od poplave, šaljući oko 283 kubična metra vode na sekundu u sliv rijeke Atchafalaye, piše Guardian.

Voda se prelijeva kroz branu poput vodopada, bacajući ribu kroz pjenu, javili su svjedoci. Associated Press izvijestio je da se pod 30 centimetara vode u roku od 30 minuta našlo 404 tisuće metara četvornih.

Ovo je prvi put od 1973. da su vojni inženjeri, zaduženi za obranu od poplave rijeke Mississippi, morali aktivirati Morganzu da bi preusmjerili vodu i smanjili pritisak na obalne nasipe koji štite gradove Baton Rouge i New Orleans.

Voda iz sliva rijeke Atchafalaye oteći će do grada Morgan Cityja, no usput će poplaviti gotovo osam tisuća četvornih kilometara područja na kojemu se nalazi nekoliko manjih gradova. Oko 25.000 stanovnika okruga Cajuna mora napustiti svoje domove.

Lokalne vlasti u gradu Krotz Springsu, koji se nalazi na prvoj 'stanici' vodene bujice, izdali su naredbu za evakuaciju. 'Svatko se u pogođenom području MORA ISELITI', napisao je Don Menard, predsjednik župe St. Landry.

Stanovnici gradića Butte La Rose rekli su da im je savjetovano da se spakiraju za dulji rok.

'Rekli su nam da se spakiramo kao da se selimo i da se ne vraćamo, da ne ostavimo za sobom ni čačkalice', rekla je jedna žena.

Više od 125 brana bit će otvoreno u idućim danima, s nanosima vode koji će dosegnuti i 3539 metara četvornih u sekundi, dok se vodena bujica Mississippija približava New Orleansu.

Prognoze govore da će razina vode biti najviša 23. svibnja, a potrajat će dva tjedna prije nego što se izlije u Meksički zaljev.

'Ovo je maraton, ne sprint', rekao je šef vojnih inženjera, general bojnik Michael Walsh.

Sustav preljevnih brana, dizajniran nakon katastrofalnih poplava iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, trebao je štititi rafinerije nafte i kemijska postrojenja oko Baton Rougea, kao i stanovništvo prstena New Orleansa.

Odluka o otvaranju brana bio je posljednji izbor, rekao je Mitch Landrieu, gradonačelnik New Orleansa. 'Ne osjećamo se dobro jer će zbog zaštite New Orleansa stradati drugi građani', rekao je Landrieu novinarima.

Bez takve odluke, na New Orleans bi se sručila voda koja bi premašila obalne nasipe u razini višoj od šest metara, a poplava bi bila daleko gora od one koju je prouzročio uragan Katrina iz 2005. godine.

Snježne padaline u središnjim dijelovima zemlje i rekordne kišne oborine u travnju razlog su za to što je Mississippi nabujao do povijesnog rekorda.