Taj tridesettrogodišnji znanstvenik s posebnim interesom u neuroradiologiji i po ocjenama uglednog američkog znanstvenog časopisa Spine najbolji mladi znanstvenik na svijetu za patologije kralježnice, ima tomu dvije godine, ravnatelj je Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju 'Prim. dr. Martin Horvat' koju je, kako kaže, zatekao u derutnom stanju, kao neku vrst nemoćnice na kraju grada.

'Gubici bolnice bili su od 1,5 do 3,4 milijuna kuna godišnje, u sustavu je postojalo milijun malih špina (slavina) kroz koje je curio novac. Posla, stresa i otpora bilo je toliko da sam samo ispod površine mora nalazio mir. Ali isplatilo se’, kaže Marinko i s ponosom mi podastire rezultate svog dvogodišnjeg mandata: prvu godinu završili su s 1,5, a drugu s 1,7 milijuna kuna dobitka. U čemu je tajna preokreta?
U promjeni razmišljanja, kaže taj rođeni Rovinjež koji je s 18 godina napustio rodni grad, studirao u Padovi, magistrirao u Londonu, a doktorirao u Finskoj, gdje je i dvaput proglašen najboljim mladim znanstvenikom po izboru Finskog društva za patologije kralježnice, 2013. i 2015. Dr. sc. Rade uvršten je u europski tim koji će istraživati uzroke nespecifične križobolje na prestižnom londonskom King's Collegeu. Riječ je o projektu koji bi mogao donijeti revoluciju u liječenju križobolje od koje danas pati 33 posto populacije.

'Za tretman križobolje mora se naći bolje rješenje. Danas farmakološka industrija nastoji dokazati da je to upalna promjena koju treba liječiti dugim tretmanom kako bi oni plasirali nove lijekove na tržište koji bi njima donijeli milijune. Naš zadatak je da u Londonu dokažemo da to nije tako, da izbjegnemo katastrofu gdje bi se pacijenti s kilogramima lijekova liječili za ništa i pritom štetili vlastitom zdravlju. Naš je cilj naći pravi uzrok nespecifičnih križobolja koristeći radiološke i genetske podatke iz registra Twin UK kako bi mogli formulirati točnu terapiju, a ako to uspijemo to će biti veliki uspjeh za rovinjsku bolnicu jer ćemo prvi to početi primjenjivati', kaže dr. sc. Rade, figurativno izranjajući iz znanstvenih teorija na pijesak gradske Val de Lesso i plaže popularnog naziva Bolnica 1 koja se nalazi u sklopu bolnice kojoj je na čelu. Na tom mjestu osvanut će prva luksuzna medicinska terapeutska plaže na Jadranu, za čiju će realizaciju Ministarstvo turizma kroz Fond za razvoj turizma osigurati 800.000 kuna od ukupno milijun i pol kuna. Rovinjska bolnica jedina je u zemlji koja je uspjela priskrbiti novac Fonda za razvoj turizma, a ostatak iznosa dat će istarska županija.

'Moja ideja o plaži najprije bila je doživljena kao morska, ali malo pomalo i u bolnici, gradu, županiji pa i u turističkim krugovima počeli su shvaćati njen potencijal’, kaže dr. sc. Rade objašnjavajući kako je riječ o projektu koji bi po opsegu i veličini zahvata trebao postati važan impuls u promjeni paradigme medicinskog turizma.

'U Hrvatskoj još mnoge stvari nisu posložene kad je posrijedi zdravstveni odnosno medicinski turizam. Pritom nije samo riječ o laičkom doživljaju tog segmenta nego se nerijetko i stručnjaci ne snalaze. Dijelom je to i zbog nesređene zakonske regulative koju je protekla Vlada pokušala srediti, ali taj zakon nije prošao. Riječ je, među ostalim, o tome da su danas izjednačeni medicinski i wellness-turizam. To nije jedno te isto', kaže dr. sc. Rade, u čijoj je viziji bolnička plaža početak preokreta s kojim svoju bolnicu želi profilirati na međunarodnom medicinsko-rehabilitacijskom tržištu.

Što će to nuditi plaže a da ne nude druge budući da su se u Hrvatskoj, nema tomu dugo, počele pojavljivati plaže na kojima su uređeni pristupi za osobe s invaliditetom.

‘Samo kupalište je u okviru bolničkog kompleksa izgrađeno kao dječje kupalište od 1908. do 1909. godine, od kad je zadržalo osnovne karakteristike originalnog austrijskog kupališta tog perioda i projekti su usklađeni sa Konzervatorskim odjelom u Puli. Već su na početku prošlog stoljeća uočene neke prirodne pogodnosti plaže, zaštićena je s lukobranima, plitka je, pješčana je i zbog takve pozicije temperatura mora je izrazito topla, već u lipnju je 24 stupnja Celzijusa. Danas je naši pacijenti koriste za rehabilitacijske vježbe i čine to puno radije nego u bazenu. Istina, na Jadranu ima puno plaža koje omogućavaju osobama sa raznim stupnjevima invaliditeta ulazak u vodi, ali uvijek ostaje pitanje što ako se nešto desi. Prisutnost spasilaca, fizioterapeuta, 24-satna liječnička pomoć i mogućnost reakcije u roku od pet minuta bit će naša velika prednost’, kaže dr. sc. Rade objašnjavajući kako će adaptacije za lakše korištenje kupališta teško pokretnim osobama obuhvaćati sanaciju partera sunčališta odnosno betonske površine oštećene tijekom vremena utjecajem atmosferskih prilika i morske vode. Uredit će se granični takozvani kontaktni pojas plaže s okolišem i rekonstruirati postojeći objekti, pri čemu će ostati netaknut park bolnice definiran i zaštićen kao vrijedan spomenik parkovne arhitekture. Obnovom su predviđena brojna prostorno-tehnološka poboljšanja, projektirana upravo prema uputama osoblja bolnice, a što će omogućiti visoku kvalitetu pružanja medicinskih tretmana rehabilitacije pacijenata.

Primjerice, tuševi i kabine bit će prilagođeni osobama s različitim stupnjevima invalidnosti, sve kabine će imati SOS tipku povezanu s pultom gdje su stacionirani spasioci. Sve u svemu bila bi to prva plaža s najvećim stupnjem sigurnosti za osobe sa zdravstvenim poteškoćama na cijelom Jadranu uključujući i susjedne zemlje.

'Realizacijom takve plaže očekujemo da bi smo u prvoj godini korištenja mogli povećati broj noćenja unutar Bolnice za 14 posto, te turista unutar Grada Rovinja za 1,8 posto. Naša bolnica godišnje u ambulanti zabilježi 12.500 pacijenata, a oko 2500 bolesnika dolazi na bolničko stacionarno liječenje (koristi je u tretmanima rehabilitacijskih tretmanima). Tome treba dodati i 1.000 pacijenta koji dolaze iz Austrije i Italije', kaže dr. sc. Rade. Po njegovim riječima, rovinjska bolnica budi ugođaj na koji je nemoguće naći u drugim bolnicama. Pacijenti godinama dolaze na rehabilitaciju i bolnicu doživljavaju kao svoju.

'Bilo mi je otkriće kad sam vidio Austrijance kako se zabavljaju uz harmoniku, a naši pacijenti im se pridruže. Nekad organiziraju i male fešte. Znam u šali reći kako je Rovinj rijetko mjesto u svijetu u kojem se može doživjeti topla strana bolnice', kaže dr. sc. Rade dodajući kako se značaj plaže ne iscrpljuje samo u financijskoj računici. Ona je i poruka onima koji dolaze u Rovinj kao turisti, ali imaju zdravstvenih poteškoća.

‘Nije nužno da korisnici plaže borave u našoj bolnici. Ovo će i dalje biti javna plaža i kao takva će ostati otvorena za sve naše pacijente HZZO-a, ali i goste grada Rovinja. Oni mogu biti u apartmanima ili hotelima, no jako je važno da birajući destinaciju znaju da postoji sigurno mjesto na moru na kojem se misli baš na njih', kaže dr. sc. Rade.

Medicinska plaža, međutim, nije kraj njegovih planova. Upravo radi na projektu kojim namjerava Bolnicu kandidirati za sredstva Fonda za zaštitu okoliša. Riječ je o potpunom prelasku bolnice s prljavih energenata na ekološki prihvatljive.

'Danas koristimo mazut, sutra s projektom vrijednim 30 milijuna kuna, koji uključuje i potpunu obnovu soba, namjeravamo pomoću sunčanih panela proizvoditi 75 posto vlastitih potreba energije. Istodobno uredit ćemo laboratorij u kojem ćemo moći obavljati eksperimente za istraživanja koja se odnose za pronalazak novog tretmana križobolje te lezije živaca iza čega stoje najvrsnije europske zdravstvene institucije', kaže dr. sc. Rade, znanstvenik koji je u svojoj viziji uspio uspješno umrežiti medicinu, turizam i znanost. A tek su mu 33 godine.