Studiju MyPlace, tešku osam milijuna eura, provela je Europska komisija, a trebala je utvrditi kakvi su društveni stavovi i vrijednosti mladih generacija koje bi u ovom stoljeću trebale sudjelovati u dovršenju ujedinjenja Europe.

Nažalost, rezultati ne ohrabruju. Naprotiv, pokazuju da su mladi u Hrvatskoj sve dalje od demokratskih ideala – kako od vjerske i etničke tolerancije tako i od razumijevanja i povjerenja u demokratske institucije.

Istraživanje je u Zagrebu provedeno u dvije zone s različitim strukturama stanovništva – u Podsljemenskoj, koja je nacionalno i vjerski homogenija (97 posto Hrvata, 95 posto katolika) i u Peščenici gdje nacionalne i vjerske manjine Srbi, Bošnjaci i Romi čine oko 14 posto.

Sport i religija na prva dva mjesta

Prema nalazima mladi su najviše uključeni u aktivnosti sportskih klubova (oko 30 posto), potom vjerskih organizacija – tu je velika razlika između Podsljemena (21 posto) i Peščenice (15 posto), zatim slijede političke organizacije, ekološke, studentski zbor i na zaleđu udruge za ljudska prava (tek oko četiri posto).

Mada većina mladih na obje lokacije preferira politički centar (oko 50 posto), potom ljevicu (oko 30 posto), a tek onda desnicu (oko 16 posto), u Podsljemenu su mladi konzervativniji i religiozniji te manje skloni SDP-u, a više HDZ-u nego u Peščenici.

U obje zone povjerenje u političke stranke i strukture je vrlo nisko: U političke stranke nema povjerenje 74 posto mladih Podsljemena, a 81 posto u Peščenici. U Sabor ne vjeruje 71 posto odnosno 74 posto, u vjerske organizacije ne vjeruje 53 posto odnosno 56 posto, u banke 48 posto, odnosno 54 posto, a u medije 53 posto, odnosno 59 posto. Najmanje nepovjerenje mladi imaju u vojsku 23 posto u Podsljemenu, a 29 posto u Peščenici.

U provedenim anketama mladi su uz politiku vrlo često vezali pojmove kao što su 'dosadno', 'samo svađa', 'neefikasni' i 'korumpirani lopovi'. Čak 72 posto, odnosno 75 posto slaže se da su političari korumpirani, a 71 posto, odnosno 78 posto da bogati imaju prevelik utjecaj na politiku.

Za vladavinu čvrste ruke i diktaturu!

Mladi su u anketi pokazali relativno slabo razumijevanje demokracije. Uglavnom su više zainteresirani za općenita pitanja kao što su zaštita okoliša i ženska prava (preko pet na skali do deset), manje za pitanja povezana s EU-om, ekonomijom i nacionalnom sigurnošću, a najmanje za pitanja imigracije i prava LGBT-a (oko četiri na skali do 10).

Istraživanje MyPlacea potvrdilo je ranije hrvatske nalaze prema kojima je participiranje mladih u društvenim aktivnostima relativno nisko, a mišljenje o političarima vrlo loše.

Većina mladih, nešto preko 50 posto smatra da nasilje nije opravdano kako bi se zaštitila radna mjesta, zaustavilo siromaštvo, spriječilo globalno zatopljenje, zaštitila prava etničkih i rasnih skupina, srušila vlada, zaštitila ljudska prava ili prava životinja itd.

No relativno velik postotak mladih, između 14 i 27 posto, malo više u Podsljemenu nego u Peščenici, ipak smatra da je nasilje u ovim slučajevima opravdano.

Posebno začuđuje i zabrinjava činjenica da čak 55 posto mladih na obje lokacije izražava pozitivan stav prema sustavu sa snažnim vođom koji nije pod kontrolom Sabora te da čak 32 posto u Podsljemenu i 25 posto u Peščenici vojni režim ocjenjuje dobrim načinom upravljanja državom.

NDH treća po značaju

Preliminarni nalazi ankete pokazuju da je Hrvatska zemlja podijeljenih sjećanja kada je u pitanju interpretacija povijesti, posebno uloge antifašizma i žrtava antifašizma u Drugom svjetskom ratu.

Zagrebački mladi također su pokazali vrlo slab interes i poznavanje suvremene povijesti, osobito kada je u pitanju Drugi svjetski rat.

Svoja povijesna sjećanja i stavove prema povijesnim događajima najviše usvajaju od roditelja kao primarnih izvora informacija, a potom preko Facebooka i od prijatelja, što ukazuje na prilično slab utjecaj obrazovnog sustava i medija.

To je posebno izraženo u slučaju kada su roditelji izrazito naklonjeni određenoj strani u Drugom svjetskom ratu – ankete su potvrdile kontinuitet takvog priklanjanja. Drugim riječima, mladi pokazuju sklonost fašizmu ili antifašizmu u skladu sa sklonostima roditelja.

U tom kontekstu je zanimljivo, ali i zabrinjavajuće da mladi razdoblje NDH doživljavaju kao treći najvažniji događaj u povijesti nakon Domovinskog rata i ulaska u EU. Čak 70 posto mladih ocjenjuje ga važnim ili vrlo važnim za hrvatsku povijest!