'Hrvatska će ponuditi pomoć i dat će jedan brod Obalne straže, Andrija Mohorovičić. Riječ je o patrolnom brodu srednje veličine. To je humano i dobro za Hrvatsku. Kandidat smo za Schengen, mediteranska smo država, imamo više od tisuću kilometara obale, dakle imamo puno razloga zašto trebamo biti prisutni ovdje', rekao je premijer Milanović novinarima uoči sastanka Europskog vijeća.

Na pitanje hoće li Hrvatska prihvaćati i ljude, premijer je rekao da za sada može govoriti samo o tehničkom dijelu pomoći, o brodu. 'To je inicijativa i odluka Vlade, uz suglasnost predsjednice', dodao je premijer.

Komentirajući protivljenja održavanju vojnog mimohoda u Zagrebu povodom 20. obljetnice Oluje, premijer je kazao kako 'ne može to shvatiti', pogotovo zato što je vojni mimohod 'ideja ljudi koji su oslobodili Knin'.

'Podržavam tu ideju i kao predsjednik Vlade stat ću iza nje. Ne mogu i dalje vjerovati da je netko protiv toga dok se otvoreno ne kaže tko je i zašto protiv', nastavio je.

Premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da je njegova vlada učinila više za ljude koji su uzeli kredite u švicarskim francima nego ijedna dosad te da jamči da će i ubuduće jamčiti sigurnost ove razine franka.

'Imamo s jedne strane očekivanja ljudi koji su uzeli kredite u francima, a kojima je moja vlada pomogla više nego ijedna dosad, i to konkretnim mjerama - prvo ograničavanjem kamatne stope na malo preko tri posto, a onda i fiksiranjem tečaja franka. To je neuobičajena mjera, a znam da bi ljudi htjeli idealnu situaciju, ali idealne situacije nema - svi vraćamo kredite. Ono što sam rekao da jamčim, i to ću jamčiti i dalje, jest sigurnost ove razine franka, a ako treba administrativno, zakonskim mjerama, i za kredite u eurima', rekao je Milanović

Istaknuo je i da svi pojedinačno trebaju preuzeti odgovornost za sebe. 'Svjestan sam da ovaj teret dugova udara na mlađe ljude, ljude srednjih godina, koji bi inače imali više raspoloživog dohotka da ga troše, a ovako im previše toga ide na otplatu kredita', rekao je Milanović, dodajući da mjere njegove vlade nisu donesene naprečac, nego nakon dugog promišljanja i da ih je on osobno inicirao.

'Pomažemo ljudima više nego ijedna vlada ranije konkretnim mjerama za siromašne i mjerama za otpis dijela dugova. Tisuće ljudi je ušlo u taj program, malo ili puno, ali toga ranije nije bilo. Postoji realno i postoji moguće te postoji nemoguće, dakle kredite ćemo svi vraćati, vraćat ću i ja svoje. Danas mi je krivo što sam ga uzeo, da sam znao, ne bih ga uzeo, ali preživjet ću, nadam se', rekao je Milanović.

Na upit što ako banke ne pristanu na toliki otpis duga, premijer Milanović je rekao da su 'bili dosta proračunati u tim stvarima i da uvijek gledamo što se može izdržati'.

Dodao da se banke mogu obratiti Ustavnom sudu.

'Banke su prejake i treba ih na neki način ograničiti. Nama treba regulirani bankarski sektor i ako u nešto vjerujem u Europi, onda ne vjerujem u daljnju federalizaciju, u daljnji rast birokracije u Bruxellesu, nego vjerujem u bankarsku uniju, vjerujem u vrlo striktnu bankarsku regulaciju. Mislim da je to Europi jako potrebno. Zadnja kriza je pokazala koliko smo tu ranjivi, ali to je, recimo, daljnji pravac europskog jedinstva koji ja vidim', rekao je Milanović.

Dodao je da na banke ne treba gledati kao na neprijatelje jer bi bez njih stalo gospodarstvo.