Žestoko je napao Mol zbog usporavanja pregovora i napravljene štete. Iako vjeruje u uspješan nastavak pregovora, Vrdoljak kaže da Mol za počinjenu štetu treba i odgovarati.

'Predložili smo novo korporativno upravljanje. Prvo su šutjeli o tome, a u zadnjem pregovaračkom krugu rekli su da im je to apsolutno neprihvatljivo. Nikad nisu htjeli nijednu riječ reći o tome žele li razgovarati o novom modelu upravljanja jer ovaj model upravljanja ubija Inu. Ubija mi tvrtku. Pet, šest milijardi mi je manje vrijedna nego prije pet godina, pa moram reagirati. Oni kažu da je to dobar model. Pa dobar je za Mol. Nije dobar za Inu', izjavio je Vrdoljak.

A prema pisanju Jutarnjeg lista, studija koju su za hrvatsku Vladu napravili američka konzultantska tvrtka AT&Karney te Oil & Gas Consulting pokazala je da je Mol nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem dogovora oštetio za čak šest milijardi i 200 milijuna dolara

Nisu se pridržavali obveze proizvodnje i obnove rezervi te nisu obnovili rafinerije. Unatoč jamstvu da neće ući na tržište regije, Mol je i na taj način ugrozio poslovanje Ine.

Na prošlotjedni nastavak dugo vremena prekinutih razgovora s Molom ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak došao je s upravo završenom ekspertizom, a ona je mađarsku stranu ostavila bez riječi.

Analiza pokazuje da je Ina izgubila na vrijednosti u svim segmentima poslovanja. Štete su nastale jer, suprotno ugovorima, Ina nije obnavljala rezerve i proizvodnju ugljikovodika. Od 2009. do danas rezerve ugljikovodika -  temelj vrijednosti svake naftne kompanije - smanjile su se za 23 posto, a proizvodnja za 30 posto. Samo na nepridržavanju obveze o proizvodnji i obnovi rezervi ugljikovodika Ina je na gubitku od 5,6 milijardi dolara.

Da su rafinerije modernizirane sukladno planovima, Ina je mogla zaraditi dodatnih 564 milijuna dolara. Od 2009. do danas kapitalne su se investicije smanjivale po stopi od 40 posto godišnje, dakle gotovo pet puta ukupno.

Da je Ina u vrijeme sklapanja ugovora s Molom zadržala važeći tržišni udjel u Hrvatskoj i proširila se, prema predviđanjima, na tržišta jugoistočne Europe, njen je promet u maloprodaji mogao biti gotovo 47 posto viši. Ali potpuno suprotno ugovoru, Mol je ušao na maloprodajno tržište Hrvatske i Srbije te tako krao Inin prostor i prihod. Ukupno je poslovanje Ine danas na 17 posto nižoj razini od ulaska Mola. U sveobuhvatnoj analizi more je takvih podataka.

Na osnovi analize, američki i Vladini konzultanti predlažu promjenu upravljačkog modela: izdvajanje Ine iz sustava Mola te podjelu upravljačkih odgovornosti sukladno vlasničkim udjelima, čime bi Hrvatska morala steći veći utjecaj na poslovanje kompanije.