Preselio se iz okolice Zagreba u Legrad, nedaleko od Koprivnice, a ondje je arhitekta Adama Baričevića privukla ljepota prirode. Često se šetao uz rijeku Dravu, upravo na mjestu na kojem se vidi i čuje glasno prskanje vode.

'Nisam znao što je to, pa sam pitao lokalne ribolovce. Objasnili su mi da visoko iz vode iskaču grabežljivice boleni, vrsta slatkovodne ribe iz porodice šarana, kako bi ulovile manju ribu. To je baš na lokaciji na kojoj je predviđen most, a područje popularno nazivaju hrvatskom Amazonom, gdje je ušće Mure u Dravu', opisuje lokaciju budućeg mosta Dva bolena arhitekt Baričević.

Odmah mu je, kaže, postalo jasno kakav se ekološki i turistički potencijal krije u tome, a potencijalno i ekonomski i kulturološki, ako se mudro pristupi tome zadatku.

Naime Općina Legrad s hrvatske i Ortilos s mađarske strane, uz pomoć europskog novca, realizirale su do sada manje inicijative poput EU biciklističke rute, ali svima i dalje nedostaje ono što bi ih povezalo u cjelinu.

'Postoje određeni pokušaji u obliku organiziranih godišnjih prijelaza Drave čamcima, no nedostaje trajna poveznica koja bi predstavljala dodanu vrijednost i razlog za posjet Legradu. Tu treba napomenuti da su prirodne (stalne promjene toka rijeke Drave) te društvene i političke promjene kroz povijest dovele do miješanja stanovništva i zamjene zemljišnih posjeda s obje strane granice, a rijeka Drava je nakon ulaska u EU i Schengen još uvijek ostala fizička barijera koju treba premostiti. I tako je, logično, došlo do ideje povezivanja mostom', raspliće priču Baričević, dodajući da je s poznatim hrvatskim arhitektom, svojim profesorom i mentorom sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Ivicom Plavecom razradio koncept mosta.

Vizija je sagraditi most koji spaja i generira interes na inovativan, zanimljiv, ekološki prihvatljiv i funkcionalan način. Inspiriran je motivom dva bolena kako iskaču iz vode i spajaju se. Prvo kao metafora i oda prirodi, a potom i kao nosiva konstrukcija koja je inspirirana morfologijom ribe. Temeljitim proučavanjem krajolika koji okružuje Legrad, ali i dubinskom analizom zahtjeva pješačko-biciklističkog mosta s dodanom vrijednošću, arhitekti su predložili građevinu čiji je konačni izgled rezultat spoznaja nekoliko znanosti - ihtiologije, ornitologije i ekologije. Pri tome su, objašnjava arhitekt Plavec, u obzir uzeli duh krajolika u kojemu je priroda ostala imperativ.

'Most bi prema ovom idejnom rješenju povezivao desnu, hrvatsku, i lijevu, mađarsku obalu - dvije države Europske unije. Na političkom planu predstavljao bi doprinos u poboljšanju međususjedskih odnosa, a istovremeno bi za regije obje države imao 'Bilbao efekt', odnosno potencijal aktivacije i razvoja turizma, ekonomije, obrtništva i industrije. Imao bi sličan efekt kao kada je u španjolskom Bilbau sagrađen spektakularni muzej Guggenheim, arhitekta Franka Gehryja, koji je oplemenio cijelu regiju postavši mamac za turiste, a posljedično i generator razvoja grada i regije', dodaje Baričević.

Kada će Dva bolena premostiti Dravu?

Most Dva bolena predstavljen je načelniku Legrada Ivanu Saboliću i načelnici mađarskog Ortilosa Ziti Kelei. Uz njihovu podršku nastalo je idejno rješenje internacionalnog, hrvatsko-mađarskog, biciklističko-pješačkog mosta s dodanom vrijednošću. Njime su obuhvaćene prilazne ceste i infrastruktura, prilazne rampe, kao i sam most te rekonstrukcija postojeće zgrade Halasz Csarde. Most bi imao dvosmjerne biciklističke te pješačku stazu, hrvatski i mađarski restoran, kao i vidikovac. Podijelio bi se u četiri razine koje bi povezivali stubište i panoramski lift.

'Bio bi sagrađen od prirodnih materijala, drveta i lokalno dostupnog materijala od pletenog pruća i stakla. Time bi bio u skladu s ekološkim načelima i graditeljskom tradicijom. Naravno, bio bi energetski učinkovit i samodostatan jer su predviđene solarne elektrane i mini hidroelektrana bez rezervoara te sa zaštitom za biljni i životinjski svijet. Na taj način nema nikakvih negativnih posljedica za prirodu', opisuje idejno rješenje arhitekt Baričević.

Napominje da je u ovom trenutku nemoguće sasvim precizno odrediti raspon mosta, ali kaže da će on biti dug približno 150 metara, dok bi mu visina iznosila 18,8 metara, a u slučaju plovnosti toka Drave u budućnosti osigurana je visina prolaza plovila od 11,25 metara.

Dok bi se most s hrvatske strane nadovezao na postojeću prometnicu i rekonstruirani objekt Halasz Csarde, s mađarske bi prelazio iznad postojeće željezničke prometnice te se spojio s postojećom cestovnom i pješačkom prometnicom.

'Plan je uključenih općina ući u program Interreg Hrvatska-Mađarska 2021.-2027. za financiranje izrade projekta, a potom, u razdoblju od 2027. do 2034., osigurati sredstva za izgradnju. Nadamo se realizaciji u 10 godina, kao i podršci vlada obiju država', sažeo je za kraj arhitekt Baričević.