'U ovom trenutku, bez konkretnih analitičkih podataka, osjetljivo je preliminarno iznositi zaključke vezane za posljedice ovog nesretnog događaja', poručili su iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) čim je crni dim počeo sukljati zbog zapaljene plastike u tvornici Drava International u Osijeku.

Slavonski farmeri, koji su se proteklih dana našli u smjeru puhanja vjetra, stoku su zatvorili, a ono što su imali na poljima nešto ranije su i obrali.

'Konji su, posebno drugi dan požara, bili uznemireni. Vani je bio užasan pritisak taj dan i osjetio se strašan smrad. Nitko nije izlazio. Ni ljudi, ni životinje. Strogo kontroliram što im dajem jesti i piti', govori za tportal Darko Čelik iz Ernestinova, a uzgojem konja bavi se posljednjih 20 godina.

Ima četiri konja, a za još šest njih brine se u konjičkom klubu. Niti jedan od njih nije išao na ispašu, a sijeno koje su jeli, objašnjava nam, bilo je u zatvorenom prostoru. Kako bi imao dovoljno hrane za životinje za cijelu godinu, po novo sijeno ići će u Baranju.

'Konje nisam puštao na ispašu. Izlaze samo van. Obrađujem i dva hektara zemlje za njihovu prehranu. No nju ću sada izmalčirati', objašnjava nam što planira napraviti da bi eventualne posljedice bile neznatne.

Strogo se pridržavao preporuka koje su stigle s adrese HAPIH-a kada su u pitanju prehrana životinja i njihovo držanje u zatvorenom prostoru. Dodatnu pažnju obratio je na njihovo ponašanje i zdravstveno stanje.

'Sa životinjama je sve u redu, one su OK', rekao nam je ovaj uzgajivač konja iz Ernestinova.

Ništa čudno na svojim pčelama nije primijetio ni Ivan Mišetić iz Ernestinova, a broji između 45 i 50 košnica. Pčelarenjem se počeo baviti prije jednog desetljeća. Za njih se odlučio jer, priznaje, voli prirodu. Posljednjih dana zato mu je bilo teško gledati ono što se događa upravo njoj.

'Naravno da sam se uplašio kad je izbio požar, prvo za djecu, a onda sam odmah pomislio na pčele. One su mi isto kao djeca. Hvala dragom Bogu, za sada među pčelama nisam ništa neobično primijetio. One sada prelaze u fazu mirovanja, ali je vani još dovoljno toplo da izlaze, ali nema više nikakve paše za njih', objašnjava nam.

Obilazi ih svaki dan i pregledava. Opisuje situacije u kojima u pčelinjaku ima uginuća, a to se onda odmah vidi ispred košnica.

'Kod mene one normalno lete', dodaje i objašnjava da najviše proizvodi cvjetnog i bagremovog meda. Sve ovisi o tome što zasade poljoprivrednici u okolici.

'Nije isto biti pčelar u Gorskom kotaru i Slavoniji. Tamo pčele kupe ono što se nalazi u prirodi, a mi ovdje dosta ovismo o tome što se sije na poljima', kaže nam Ivan.

Priznaje da se više za svoje pčele uplašio ovoga ljeta, kada su zbog neizdržive situacije tretirali komarce.

'Strepio sam tada nad njima više nego sada. To mi je bila gora situacija', ističe ovaj slavonski pčelar.

Je li što palo na poljoprivredno tlo koje se nalazi u vlasništvu tvrtke Eko Jazo iz Ivanovca, utvrdit će se analizama. Vlasnik Josip Mihaljević kaže da se oni nalaze u međuprostoru.

'Vjetar je tako puhao da je dim nosio prema Ernestinovu i Laslovu. Preko nas nije prelazio i, hvala Bogu, nije se previše osjetilo. S naših površina već smo sve skinuli', govori nam Mihaljević, vlasnik tvrtke iz Ivanovca koja raspolaže s 56 hektara zemljišta.

'Kukuruz smo obrali', nabraja dalje.

'Je li i koliko je zemljište kontaminirano, znat ćemo kada stignu preliminarni rezultati uzoraka koji su uzeti i poslani na analizu. Svakako ćemo napraviti analizu tla zbog sjetve, to radimo i uobičajeno. Kod nas sve stavke moraju biti nula. Zato bismo voljeli što prije imati preliminarne rezultate kako bismo znali pripremiti zemlju za sjetvu', zaključuje Mihaljević, na čijim poljima rastu pšenica, zob, raž, kukuruz, ječam i pir.