Kada se govori o javnoj upravi i lokalnoj samoupravi, među zahtjevima Mosta naći će se smanjenje broja zastupnika, ali i županija. Još u kampanji u Mostu su jasno rekli da smatraju da se broj županija u Hrvatskoj treba svesti s 21 na devet teritorijalnih jedinica s najviše 400 vijećnika, što bi bilo upola manje nego sada. Uz to, traže smanjenje broja saborskih zastupnika sa 150 na najviše 99, s time da bi u prvoj godini zastupnici primali mjesečnu plaću od 9.999 kuna. Punu plaću primali bi nakon isteka prve godine, ali pod uvjetom da natjeraju novu Vladu da stvarno, ne kozmetički, pokrene Hrvatsku, a ako ne uspiju u tome, plaća im se umanjuje za pola.

Uz to, u Mostu bi mijenjali izborno zakonodavstvo, ali i smanjili broj državnih agencija, uz optimizaciju radnih procesa te uklanjanje administrativnih barijera i nepotrebnih poslova.

Upravo bi oko smanjenja broja županija mogli nastati prijepori. HDZ je još ranije jasno dao do znanja da nije za takvu ideju, a to je jučer ponovila i HDZ-ova Ivana Maletić. 'Mislim da su naši stavovi vezani uz regionalni razvoj i razvoj Hrvatske na regionalnoj razini vrlo jasni. Želimo da se županije zadrže i da se Hrvatska ojača kroz podizanje kvalitete i efikasnosti rada i na razini županija, gradova i općina. Ne bismo išli na koncept regionalizacije RH ili posebnog tretmana pojedinih dijelova', poručila je jučer nakon prve runde pregovora s Mostom Maletić.

O smanjenju broja županija SDP, barem njegov splitsko-dalmatinski dio, razmišljao je pak još u veljači ove godine. Tada je naime SDP Splitsko-dalmatinske županije, na čijem je čelu ministar uprave Arsen Bauk, izglasao zaključak da se Glavnom odboru SDP-a uputi inicijativa kojom bi se zahtijevalo da se SDP u programu stranke odredi prema smanjenju broja općina, gradova i županija. Na sjednici županijskog SDP-a za prijedlog da se broj županija smanji na pet do sedam prilikom tajnog glasanja svih pedesetak nazočnih članova odbora glasalo je pozitivno, a prilikom glasanja za prijedlog da broj općina iznosi najviše 150 samo su dva glasa bila protiv.

Međutim ikakvu pomisao o smanjivanju županija ubrzo je srezao predsjednik stranke Zoran Milanović, a u SDP-u su se do prije manje od mjesec dana protivili tome.

Čini se da je SDP opet promijenio mišljenje i da je spreman razgovarati o smanjenju broja županija. IDS-u su već obećali regionalizaciju, a da je u pitanju promjena stava, pokazuje i intervju koji je Šibenskom portalu dao SDP-ov saborski zastupnik i načelnik Tisnog Ivan Klarin.

'Oko puno reformi slažemo se s Mostom, pa i oko nove decentralizacije Hrvatske, a što je vrlo jasno tražio i naš koalicijski partner IDS. Osobno sam za ukidanje svih županija, pa tako i za ukidanje naše županije i većeg broja općina u RH. Županije nemaju nekog smisla i treba ih spojiti u regije ili nekoliko županija u jednu (ne više od pet u Hrvatskoj) jer je previše ovo što sada imamo. Puno je administracije, puno župana, zamjenika, vijećnika po skupštinama, sve to birokratski ubija Hrvatsku. Isto tako, sve općine koje samostalno ne mogu financirati treba ukinuti i spojiti ih s drugim jedinicama lokalne samouprave. Naravno, potrebno je imati stroge kriterije po kojima će se to odvijati', kazao je Klarin za Šibenski portal.

Hoće li takav stav SDP iznijeti i na sutrašnjem sastanku, tek treba vidjeti. U pregovorima bi u ime lijeve koalicije trebali sudjelovati ministar uprave Arsen Bauk, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić, HNS-ov varaždinski župan Predrag Štromar, IDS-ov gradonačelnik Labina Tulio Demetlika i SDSS-ov pomoćnik ministra uprave Boris Milošević.

HDZ-ov tim predstavljat će virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, bivši ministar uprave Davorin Mlakar, gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković, šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, eurozastupnica Ivana Maletić i predsjednik HDZ-ovog Odbora za financije Tomislav Ćorić.

Most će zastupati gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić, ustavni stručnjak Robert Podolnjak te pravnik Mate Ribičić.

Nakon teme javne uprave i lokalne samouprave u petak bi se trebalo pregovarati na temu poljoprivrede, energetike i ekologije, a za ponedjeljak bili bi ostavljeni obrazovanje te financijska i porezna politika.