Nevažno im je hoće li se uz naziv Sabora dodati pridjev 'državni', glatko su odbili 'Registar izdajnika', a njihova ministrica je na zaprepaštenje nekih koalicijskih partnera ponosna što Hrvatska ima Zakon o životnom partnerstvu. To su samo neki od poteza Mosta s kojima su 'poklopili' desne elemente u svojem partnerskom odnosu s HDZ-om, odnosno Domoljubnoj koaliciji. Međutim, anketna popularnost im je u slobodnom padu, pa nije jasno hoće li im ove konfrontacije biti dovoljne da se na hrvatskoj političkoj sceni jasno profiliraju kao stranka koja će provesti reforme ili će postati još jedna propala 'treća opcija. O ovom razvoju situacije za tportal su govorili politolozi Pero Maldini i Smiljana Leinert Novosel
'Most nije tipična stranka već heterogeni skup različitih političkih aktera koji su, zbog poznate postizborne situacije, ušli u strukturu nove vlasti u znatno većem broju nego što ih za to legitimira njihov izborni rezultat. Stoga, nije vjerojatno da će se transformirati u stranku. Za očekivati je da će pripadnici Mosta djelovati naprijed sukladno svojim osobnim svjetonazorima i političkim preferencijama, a što je već razvidno upravo u ovim oponiranjima koalicijskim partnerima i javnom neslaganju s njima, bilo cijeloga Mosta ili njegovih pojedinih članova', tumači za tportal politolog Pero Maldini, profesor Sveučilišta u Dubrovniku.
On smatra kako Mostovci moraju pokazati taj odmak i svoju 'nadzornu' funkciju na kojoj su toliko inzistirali jer bi se drugačije mogli 'utopiti u formama i tehnikama vladavine u kojima HDZ ima neusporedivo veće iskustvo od njih', a tako i 'izgubiti identitet i samostalnost te posljedično potvrditi predbacivanja kako su HDZ-ov igrač'.
'HDZ zanemaruje ono što je potpisao Mostu'
Ponajviše zbog njihove nedosljednosti i nesnalaženja u postizbornim pregovorima, a u konačnici zbog drugačijeg ishoda u konstituciji vlasti u kojoj sudjeluju od onoga kojeg su zagovarali na početku, narušava se vjerodostojnost Mosta. Tome u prilog svjedoči i najnovije istraživanje potpore javnosti CRO Demoskopa, prema kojemu se početna potpora birača nakon samih izbora Mostu više nego prepolovila.
'Uspjeh Mosta na izborima znatno više je rezultat dugotrajnog nezadovoljstva građana dvjema velikim strankama nego nekog posebnog političkog programa ili kvalitete Mosta. Stoga je njihov izbor bio znatno više afektivno nego racionalno utemeljen, odnosno građani su se pri izboru više vodili nadom da će netko konačno pokrenuti promjene nego realnom procjenom stvarnih mogućnosti Mosta', obrazlaže ovaj politolog dodajući kako su se na sličan način građani opredjeljivali i na prijašnjim izborima dajući svoj glas primjerice Laburistima, ORaH-u ili Živom zidu čija je podrška redovito opadala proporcionalno suočavanju s realnim potencijalima tih aktera.
Kako su prethodni politički konkurentski akteri bili istrošeni, u taj je politički prostor ušao Most kao, navodi Maldini, samozvani spasitelj. Zahvaljujući 'timingu' i takvoj samopripisanoj ulozi dobili su neočekivano veliku podršku koju sada gube proporcionalno suočavanju birača s njihovim realnim sposobnostima.
'Inicijativa HDZ-a za promjenu naziva Hrvatskog Sabora u Hrvatski državni Sabor i famozna lista izdajnika primarno su u funkciji njihove ideološke identifikacije i podilaženja desnom političkom spektru, podjednako koalicijskim partnerima i biračkom tijelu tog političkog opredjeljenja. Međutim, sasvim je izvjesno da time nisu baš politički profitirali, dapače, a pozornost javnosti opet se skreće s bitnih na potpuno nebitne teme, što sve dodatno produbljuje već ionako znatne ideološke podjele u društvu', objašnjava ovaj politolog.
To se događa, nastavlja, usprkos deklarativnom pristajanju HDZ-a uz potpuno drugačije stavove o reformama i politikama u tom smjeru koje je nametnuo upravo Most.
Smatra kako je Mostovo ostvarenje predizbornih obećanja njihova jedina legitimacija i način da u zagrljaju HDZ-a i stranaka Domoljubne koalicije osiguraju svoju samostalnost i prepoznatljivost. Zbog toga Maldini drži razumljivim oponiranje Mosta takvim inicijativama i inzistiranju na reformama unatoč 'još uvijek nejasnom političkom programu koji bi konzistentno obuhvatio željene promjene'.
'Most je napravio odmak od radikalne struje'
Za politologinju Smiljanu Leinert-Novosel, profesoricu zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti to predstavlja potvrđivanje vlastitog kredibiliteta koji znači ostanak u skladu s onim što su govorili u predizborno vrijeme i tijekom pregovora, a to je kako se neće baviti svjetonazorima jer im oni nisu u prvom planu već konkretnim zadacima, ostvaranjem programa, odnosno reformi.
'Vrlo su oprezni, svjesni situacije u kojoj žive i ne žele zaoštravati javnu diskusiju i nekakve lijevo-desne razlike koje su evidentne posljednjih tjedana. Očito idu u pravcu smirivanja, ublažavanja razlika te ne inzistiraju na stvarima koje u suštini za sobom vuku podijele', govori Leinert-Novosel kojoj se čini kako će oni uskoro biti prepoznati kao prizemljujuća komponenta HDZ-u.
'Netko tko će ih na neki način korigirati i podsjećati da se treba baviti konkretnim temama, a ne podgrijavati konfliktnu atmosferu', smatra ona.
Prema mišljenju ove politologinje Most ublažava situaciju, ne ide u daljnje zaoštravanje jer time čak, smatra ona, žele napraviti odmak od jedne radikalnije struje u HDZ-u.
'Možda idu na metodu kontrasta, odnosno žele se pokazati kako su nešto drugo, kako se nisu utopili kao što su neki prognozirali i da imaju svoje mišljenje. U toj koaliciji vjerojatno žele sačuvati 'osobnost', neke svoje značajke i karakteristike, hoće pokazati svoje stavove, da ih oni nisu na neki način prevladali i to je recimo dobro i za njihov imidž, a dobro je i za javnu klimu u Hrvatskoj', zaključuje profesorica Leinert-Novosel.
