Izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice Vlada zamišlja postići veću efikasnost transfera novca u trokutu pacijent - bolnica - HZZO i kvalitetniju uslugu osiguranicima. Ministar zdravlja Rajko Ostojić pritom jamči da će se i dalje boriti za javno zdravstvo dostupno svima, uključujući nezaposlene, djecu i starije. Dok pravo na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj seli u politički ring, pogledajmo kako je strukturiran odnos između zdravstvenih fondova i resornih ministarstava u ponešto uređenijim europskim državama
Ostojić i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić trebali bi kroz ožujak prezentirati masterplanove spajanja bolnica i outsourcinga usluga. Ministar očekuje konsenzus o reformi zdravstva, pozivajući se na stav oporbe da zdravstvo mora biti iznad politike. Nije, međutim, jasno gdje će se povući crta između proklamiranog socijalnog javnog zdravstva i diktata osiguravateljskog profita.
'Svaka osiguravajuća tvrtka funkcionira na osnovi profita i dobiti, a ja jamčim, borit ću se i dalje za javno zdravstvo dostupno svima. To je ključ svega, ne samo profit', rekao je Ostojić.
Slovenija: Odluke Zavoda uz suglasje parlamenta i Vlade
Zavodom za zdravstveno osiguranje Slovenije (ZZZS), jedinim nositeljem obaveznog zdravstvenog osiguranja u državi, upravlja Skupština čiji su članovi izabrani predstavnici poslodavaca (uključujući i Vladine predstavnike) i radnika. Skupština, Upravni odbor i generalni ZZZS-a za određene odluke moraju imati suglasnost parlamenta, Vlade ili Ministarstva zdravstva. Primjerice, Skupština ne može sama mijenjati iznos stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, već to može samo predložiti parlamentu. Jednako tako, za status i financijski plan ZZZS-a mora dobiti odobrenje Vlade, za promjene Pravilnika obveznog zdravstvenog osiguranja mora imati suglasnost ministra zdravstva, a za imenovanje generalnog direktora na mandat od četiri godine treba joj suglasnost parlamenta.
ZZZS, nadležne komore, domovi zdravlja i druge institucije i organizacije koje pružaju zdravstvene usluge, s ministarstvom zdravstva svake godine dogovaraju program obveznih usluga zdravstvenog osiguranja. Opći sporazum predstavlja pravnu osnovu za javni natječaj za provedbu programa zdravstvenih usluga i ugovorni odnos između Ministarstva zdravstva, ZZZS-a i pružatelja zdravstvenih usluga.
Njemačka: Deficit ne stanuje ovdje
U Njemačkoj zdravstveni sustav funkcionira preko tzv. Krankenkasse, različitih zdravstvenih fondova koji se natječu za pacijente i koje financira država. Pitali smo Ministarstvo zdravlja Njemačke, na kojemu je odnedavno na čelu demokršćanin Herman Groehe, o tome kako funkcionira tamošnji zdravstveni sustav, naročito kakav je odnos ministarstva i Krankenkasse.
Glasnogovornica Doris Berve-Schucht je istaknula kako ministarstvo 'na različitim razinama nadzire Krankenkasse', od pokrajinskog nivoa do savezne razine, preko Agencije za osiguranje, kojoj su odgovorne 132 Krankenkasse registrirane u Njemačkoj. Kod njih je osigurano oko 70 milijuna Nijemaca (85 posto stanovništva), a organizirane su u savez (GKV-Spitzenverband) koji je dio samoupravljanja zdravstvenog sustava. Odluke i dogovori saveza vrijede za sve Krankenkasse, koje su uvijek otvorene nadzoru Ministarstva zdravlja. Pored sustavna javnog zdravstva u Njemačkoj postoji i privatno osiguranje, koje je mnogo skuplje.
U njemačkim se medijima inače znaju pročitati i vijesti o tome kako su Krankenkasse ostvarile viškove, te deficit nije sustavno stanje njemačkog zdravstva, kao što je slučaj s Hrvatskom. Pitali smo zato glasnogovornicu Berve-Schucht tko zapravo direktno plaća njemačke bolnice: 'Bolnice novac dobivaju za liječničku brigu i ozdravljenje pacijenta po jasnim pravilima od Krankenkasse. Riječ je o kompleksnom sustavu koji je zakonski uređen. Za investicije u državne bolnice su pak odgovorne njemačke pokrajine.'
Njemačko ministarstvo zdravlja također kontrolira brojne institute za medicinu i istraživanja, poput Instituta Robert Koch posvećenog istraživanju i javnom zdravlju ili Njemačkog instituta za dokumentaciju medicine, a zaduženo je i za sve zakone iz područja zdravstva.
Francuska: Zavod pod dva ministarstva
Uprava zdravstvenog osiguranja u Francuskoj pod nadležnošću je dvaju ministarstava: Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, te Ministarstva financija i ekonomije, stoji na službenoj stranici francuske javne uprave. Zasebni proračun za zdravstveno osiguranje, odvojen od državnog proračuna, izglasava se jednom godišnje u parlamentu slijedom zakona o financiranju zdravstvenog osiguranja. Tim se zakonom određuju ciljevi potrošnje ovisno o previđanjima prihoda.
Udio troškova za zdravstvo u Francuskoj iznosi 11,6 posto nacionalnog BDP-a, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što je smješta na treće mjesto svjetske ljestvice, iza SAD-a i Nizozemske.
Javne bolnice većinski se financiraju iz fonda zdravstvenog osiguranja, točnije iz fonda za osiguranje protiv bolesti, jednog od fondova zdravstvenog osiguranja, koji se odnosi na bolesti, invalidnost, starost, smrt, majčinstvo. Fond se financira doprinosima koje uplaćuju poslodavci i zaposlenici.
