Čeka li nas scenarij poput onog u Južnoj Koreji, u kojoj su sredinom travnja održani izbori u jeku pandemije koronavirusa. Birači su pred glasačke kutije dolazili 'naoružani' maskama i rukavicama te im se mjerila temperatura i špricalo ih se dezificijensima.

Slaven Hojski, glasnogovornik i član Državnoga izbornog povjerenstva (DIP), koji je netom počeo s pripremama za izbore, kaže da je još uvijek rano previđati kakva će situacija biti za dva mjeseca, za kada je najavljeno da bi mogli biti održani izbori.

'Više ćemo moći reći kada se bude znao točan datum izbora', kazao nam je Hojski, dodajući da će se tada konzultirati s epidemiolozima kako bi zaštitili i sebe i druge koji sudjeluju u izbornom procesu. Natuknuo je da vjerojatno ove godine nećemo gledati grupne dolaske u DIP, kada po 50 članova stranke ili nezavisne liste predaje kandidaturu, a uzimajući u obzir to da će koronavirus i dalje biti u opticaju, moguće su i druge nove normalnosti.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić ne smatra da je Nacionalni stožer civilne zaštite prepreka zakonitom provođenju izbora, za razliku od njihove uloge u nekim drugim situacijama.

Barić kaže da nije problematično to da se od Stožera traži da utvrdi kakvo je epidemiološko stanje u zemlji, ali bi bilo kad bi to tijelo utvrdilo datum održavanja izbora. O tome odlučuje, naravno, predsjednik.

Mogući problem tek dijaspora

'Iako zvuči nevjerojatno to da bi Stožer odlučivao o datumu izbora, takva odluka nije daleko od one u kojoj oni zabranjuju rad nedjeljom. Obje su situacije jednake jer si postavljamo pitanje tko je nadležan za što', upozorava ustavna stručnjakinja i dodaje da su prilikom zabrane rada nedjeljom ograničena ljudska prava u vidu poduzetničkih sloboda, a takve odluke su u nadležnosti Hrvatskog sabora.

>>> 'Novi Start nema šanse, a Škoro bi trebao pomiriti puno krokodila s ambicijama da budu glavni u svojoj bari'

Barić ne smatra da izbori ne bi bili valjani ako bi i dalje bilo na snazi ograničenje slobode kretanja i okupljanja. Mišljenja je da bi bilo dovoljno dopuštanje slobode kretanja unutar izbornih jedinica, a kampanju bi bilo moguće provesti i online. Napominje da su sva izborna istraživanja pokazala da birači ne donose odluku za koga će glasati na temelju izborne kampanje, posebno ne na temelju klasičnih skupova.

'Problema oko izlaska na birališta može biti samo za 11. izbornu jedinicu za dijasporu, jer ne možemo utjecati na to hoće li oni moći doći na birališta u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugdje u svijetu', smatra Barić.

Ako bi se predugo čekalo da se stanje normalizira, mogli bismo zaći i u izvanredno stanje.

Barić napominje da ova situacija s koronavirusom neće trajati beskonačno, ali bi mogla trajati do 2022., do kada najkasnije znanstvenici predviđaju da bi trebali imati cjepivo.

Tri ustavna scenarija

'Po našem Ustavu, moguće su samo tri situacije: prva je da održimo izbore ovo ljeto, druga je da se Sabor raspusti, a u međuvremenu pandemija razbukta te da se doista ne može izići na birališta. Tada bismo se našli u izvanrednoj situaciji, u kojoj bi nam predsjednik i premijer vodili zemlju bez Sabora. I treća je situacija da vladajući odluče ne ići na izbore jer žele čekati da sve bude normalno. To bi značilo da moraju uvesti izvanredno stanje i produžiti mandat neodređeno dugo, do kraja pandemije, što bi bilo loše', objašnjava Barić.

Istaknula je da nam ustavno pravo samo daje vagu, a točan odgovor ovisi o tome koje činjenice imate s jedne i druge strane. 'Činjenice pokazuju da bi bilo bolje sada jer se ne zna kako će biti poslije ljeta. Čini se da je ovo najracionalnije rješenje', smatra Barić te upozorava da Ustav dopušta i da se ne raspišu izbori.