Riječ je o Omaru Sulejmanu, šefu egipatskih tajnih službi i njegovom vjernom suradniku. Mubarak je s funkcije potpredsjednika države došao na vlast 1981. godine nakon ubojstva Anvara Sadata, ali je taj položaj odmah po preuzimanju vlasti ukinuo.

Ovaj bi potez mogao značiti da je u pripremi plan Mubarakova odstupa s vlasti i da je njegov sin Gamal, za kojega se dugo govorilo da bi mogao naslijediti oca, ispao iz toga plana. Omar Sulejman već dugo iz sjene ima važnu ulogu u egipatskoj politici, posebice u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu, pitanju koje se smatra vitalnim za odnose Egipta i Sjedinjenih Država. Zasad nije poznato hoće li prosvjednici prihvatiti Sulejmana, jer njegovo imenovanje znači da kontrola nad vojskom i policijom ostaje u istim rukama. Tijekom dana Mubarak je ekspresno imenovao i novoga mandatara Vlade generala Ahmada Šafika.

U međuvremenu su prosvjedi u Egiptu nastavljeni unatoč tome što je u 16 sati na snagu stupio policijski sat. Televizija Al-Džazira javila je popodne da su trojica prosvjednika ubijena kada je otprilike tisuću ljudi pokušalo upasti u sjedište ministarstva unutarnjih poslova. Policija je navodno svoje ministarstvo obranila koristeći se i bojevim streljivom.

Oko 10 tisuća ljudi okupilo se na glavnom kairskom trgu Tahriru unatoč policijskom satu, a prosvjedi ne jenjavaju niti u Aleksandriji i Suezu. U subotu popodne prvi se put oglasila i moćna oporbena organizacija Muslimanska braća koja je pozvala na miran prijenos vlasti.

Agencije javljaju i kako su tisuće turista nahrupile u kairsku zračnu luku, u nastojanju da pobjegnu iz zemlje kojoj prijeti kaos, iako nemaju rezervacije za letove ili kupljene zrakoplovne karte. Policija je, piše dopisnik Reutersa, protiv prosvjednika u Aleksandriji koristila i bojevo streljivo, a ne samo suzavac. Nezadovoljne mase ljudi okupile su se i na glavnom trgu u Kairu, prkoseći vojnim naredbama o zabrani okupljanja. Mubarak je večer ranije uveo policijski sat i naredio vojnicima i tenkovima da zaposjednu strateške punktove, ne bi li prigušio nemire koji su zahvatili najmnogoljudniju arapsku naciju i jednog od najvećih američkih saveznika.

Vojska čuva i važna turistička i arheološka mjesta, poput Egipatskog muzeja, u kojem se nalaze najvredniji egipatski antikviteti, i piramida u Gizi, kojima je zabranjen pristup. Neke vladine zgrade, uključujući i sjedište vladajuće stranke, i dalje su gorjele u subotu ujutro, nakon što su prosvjednici zapalili simbole Mubarakove vladavine.

Reuters javlja da je dosad 74 ljudi ubijeno u sukobima prosvjednika i snaga sigurnosti, a više od tisuću ih je ozlijeđeno samo u Kairu. Unatoč brojnim žrtvama, prosvjednici, nezadovoljni općim siromaštvom u zemlji, korupcijom i nezaposlenoću, najavili su nastavak prosvjeda sve dok Mubarak ne siđe s vlasti. Istovremeno režim se raspada. Vodeći poslovni ljudi bježe iz zemlje, a pronio se glas i da su Mubarakovi sinovi pobjegli u London.

Pozivima za Mubarakov odlazak pridružio se i bivši direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2005. Muhamed el Baradei koji je izrazio spremnost da stane na čelo države u prijelaznom razdoblju.

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak 'mora otići', izjavio je u subotu El Baradei. 'Danas ću s kolegama izići na ulicu kako bih pridonio promjenama', kazao je El Baradei. Prema njegovim riječima, 'predsjednik Mubarak nije shvatio poruku egipatskog naroda, a prosvjedi će se nastaviti sve do pada režima'.

U reakcijama iz svijeta britanski ministar vanjskih poslova William Hague pozvao je u subotu predsjednika Mubaraka da 'posluša volju naroda', a francuski premijer Francois Fillon izjavio je da je 'egipatski narod taj koji odlučuje i da nitko ne može zauzeti njegovo mjesto'. Moskva je pozvala vlasti da 'građanima zajamče mir' i odgovorno pokušaju vratiti stabilnost u zemlju. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozvao je 'egipatske vlasti i snage sigurnosti da se odreknu nasilja'. Jedinu čvrstu podršku Mubarak je dobio od saudijskog kralja Abdulaha