OČEKUJE SE 50.000 LJUDI

Na 20. godišnjicu Srebrenice dolazi Clinton, pozvan i Obama

25.03.2015 u 14:34

Bionic
Reading

Na ovogodišnjem središnjem obilježavanju dvadesete obljetnice genocida nad Bošnjacima Srebrenice očekuje se do pedeset tisuća ljudi, a tamo će ponovno stići i bivši američki predsjednik Bill Clinton koji je 2003. godine i otvorio memorijalni centar podignut u znak sjećanja na više od 8.000 ubijenih u najvećem masakru u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

'Danas smo dobili potvrdu da će doći', kazala je Hini u srijedu Munira Subašić, predsjednica udruge 'Majke enklava Srebrenica i Žepa'. Potvrdila je kako su u Srebrenicu pozvali i sadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obamu, no iz Bijele kuće za sada nisu dobili nikakav odgovor. 'On je ipak dobitnik Nobelove nagrade za mir i mislimo da mu je mjesto u Srebrenici 11. srpnja', kazala je Subašić. Pozivnice za središnju srpanjsku komemoraciju u Potočarima poslane su na brojne adrese, a odgovori se očekuju do kraja travnja.

Do sada su dolazak potvrdili slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je prihvatio i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 20. obljetnice genocida, stići će i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan. Kao i svake godine 11. srpnja bit će pokopani posmrtni ostaci žrtva pronađeni u masovnim grobnicama i do sada identificirani.

U ovom je trenutku, kako navodi Subašić, za pokop su pripremljeni skeletni ostaci 48 žrtava, no u mrtvačnicama diljem BiH nalazi se još oko tisuću nekompletnih tijela, za čiji je pokop potrebna suglasnost članova obitelji. Brojni među njima i dalje se nadaju kako će pronaći sve ostatke i tako pokopati svoje najmilije, no neki se odlučuju i na to da pokopaju tek kost ili dvije.

Upravo to je prije dvije godine učinila Munira Subašić. 'Ja sam pokopala dvije kosti mog sina. Nekako mi je lakše sada kada imam taj mezar u Potočarima', kaže Subašić dodajući kako ipak u cijelosti razumije i sve one koji čekaju da se pronađu kompletna tijela njihovih ubijenih. Subašić zna i tko je odgovoran za smrt njezina sina. 'Odveo ga je susjed Milisav Gavrić. On je sada u Srbiji i tamo je protiv njega podignuta neka optužnica', kaže Subašić.

Majke Srebrenice i pred britanskim parlamentom

'Majke Srebrenice' idućih mjeseci će imati priliku u BiH i inozemstvu ponovo svjedočiti o patnjama kroz koje su prošle, kao i o istini o tome što se zbilo prije dva desetljeća u istočnoj Bosni. Tako ih je u Veliku Britaniju pozvala kraljica Elizabeta, a 6. srpnja govorit će pred britanskim parlamentom. U svibnju će pak u Sarajevu organizirati konferenciju pod nazivom 'Ženski sud' i na njoj će o ratnim stradanjima govoriti supruge i majke koje su u ratovima izgubile članove svoje obitelji.

Priliku da još jednom ispričaju svoju priču tada će imati i majke iz Vukovara. Za lipanj je pak također u Sarajevu najavljena velika konferencija o radu ICTY-a nakon 20 godina, uz sudjelovanje istražitelja, tužitelja i sudaca.
375012,372596,374022,374067Uporni pokušaji relativiziranja srebreničkog zločina

No, kao i svake godine srebrenički zločin pokušava se relatizivirati, a ponovno je najglasniji u tome predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji uporno niječe kako je tamo počinjen genocid iako je to činjenica koju je u dvije presude do sada utvrdio Haaški tribunal, a u tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid i Međunarodni sud pravde (ICJ). U inervjuu kojega je u srijedu objavila beogradska 'Politika' Dodik je kazao kako je u Srebrenici počinjen 'ogroman zločin' koji, po njegovu sudu, sada predstavlja 'političku smetnju'.

'To pokazuje i ova propaganda koja pokušava stvoriti sliku da su svi Srbi potencijalne ubojice u Srebrenici. Srbi nikada u prošlosti nisu pravili nedjela, naprotiv, ponašali su se viteški, a ne kukavički, kako su se ponijeli u Srebrenici', kazao je Dodik predloživši uz to 'jedan novi pristup i novo ispitivanje realnosti, koju bi svi prihvatili'. 'Moglo bi se to postići kroz novu međunarodnu komisiju koja, kakve god podatke da dade - mi smo spremni da ih prihvatimo', kazao je Dodik.

Za Muniru Subašić ova je izjava tek nastavak ponižavanja žrtva i njihovih obitelji.

'On (Dodik) svake godine nešto izmišlja kako bi omalovažio našu djecu i nas majke', kazala je Subašić podsjetivši kako je posebna komisija vlade RS, u kojoj je od sedam članova bilo pet iz Republike Srpske, još prije devet godina utvrdila nepobitne činjenice o svemu što se zbivalo u Srebrenici u srpnju 1995. godine. U izvješću se, među ostalim, navodi kako su pripadnici vojske RS tada masovnim likvidacijama tisuća Bošnjkaka počinili 'teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava' te potom pokušali prikriti razmjere zločina prikrivanjem masovnih grobnica i premještanjem tijela ubijenih.

Nakon višemjesečne istrage utvrđene su i lokacije 32 do tada skrivene masovne grobnice, o čemu su postojali podaci u arhivama vojnih i sigurnosnih službi RS koje su ih prikrivale. Tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić se nakon kompletiranja izvještaja obratio javnosti upozoravajući kako se s istinom valja suočiti, a zločin ne smije relativizirati.

'Nakon svega ovoga, najprije kao čovjek i Srbin, pa onda kao otac, brat i sin a tek onda kao predsjednik Republike Srpske moram reći da je ovih devet dana srpnja (1995.) srebreničke tragedije crna stranica povijesti srpskog naroda', kazao je Čavić 2004. godine. No on se nakon toga našao upravo na Dodikovoj meti zbog navodnog neutemeljenog okrivljavanja Srba.

'Čavić je potpisao sramni izvještaj o Srebrenici da bi sačuvao političku fotelju. Da nije bilo tog sramnog i lažnog izvještaja, mnogo bi lakše bilo danas Radovanu Karadžiću i mnogim drugim ljudima u Haaškom tribunalu', izjavio je u travnju 2013. godine Dodik, koji je ove optužbe nakon toga nastavljao ponavljati.

Za Muniru Subašić Dodikovo ponašanje tada kao i danas je sramotno. 'Sramota je nakon dvadeset godina tako se ponašati. Ne smije se negirati što se ranije desilo. Nitko nije izmislio da mu je u Srebrenici ubijeno dijete', kaže Subašić poručivši kako je važno što prije prihvatiti istinu o zbivanjima u Srebrenici jer će se jedino tako moći nastaviti normalno živjeti.