To je prva međunarodna vježba gašenja šumskih požara u povijesti Europske unije, a provodi se u sklopu EU projekta 'Romex' i dio je aktivnosti Mehanizma civilne zaštite Europske unije, čija je svrha unaprijediti suradnju država članica u intervencijama u slučajevima prirodnih katastrofa te tehnoloških i ekoloških incidenata velikih razmjera. Od 34 zemlje članice, njih 10-ak je uključeno u vježbu na Cresu, a izravno sudjeluju vatrogasci iz Hrvatske, Grčke, Španjolske, Francuske, Austrije, Rumunjske, Italije i Bugarske.

Vježba 52 sata bez prekida

Vježba se ostvaruje u sklopu Pilot projekta napredne regionalne suradnje u civilnim izvanrednim situacijama, sufinanciranog sredstvima SPS-a (Program znanosti za mir i sigurnost) odjela NATO-a. Hrvatska je u tom projektu dvije godine, uz Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu.

Operativno djelovanje vatrogasnih snaga u vježbi trajat će ukupno 52 sata bez prekida, a cilj je pokazati je li Europa spremna za velike šumske požare, kakvi su nedavno bili u Švedskoj i Grčkoj. Fokus vježbe nije na tehničkim kapacitetima, nego su u središtu strategija, planiranje, taktike, učinkovitost operacija, suradnja, snalaženje međunarodnih snaga na nepoznatom terenu i fleksibilnost. Cilj je stvoriti što realniju situaciju, kako bi se vidjelo što sve treba učiniti kada neka zemlja zatreba međunarodnu pomoć.

Prema scenariju vježbe, na Cresu izbije više požara, ali ih lokalni vatrogasci ne mogu ugasiti, pa se aktiviraju sve snage i traži pomoć državnih intervencijskih postrojbi. One su već angažirane, pa Hrvatska pokreće Mehanizam civilne zaštite Europske unije i traži pomoć međunarodne zajednice. Požar ugrožava naselja, marinu, hotel i autokamp, trafostanicu, dalekovode, vodospremu, maslinike i vrtove. Teren je teško dostupan, pa je zatražena pomoć međunarodnih zračnih snaga. Požari se šire na veći dio otoka, što je zahtjevno za korištenje opreme, prikupljanje informacija i odlučivanje. S obzirom na to da su na terenu vatrogasci različitih nacija, komunikacija je na engleskom jeziku.

Sve pripremne radnje za vježbu obavila je Hrvatska vatrogasna zajednica, uz koordinaciju rumunjskog konzorcija CN APELL te uz suradnju s Gradom Cresom.

U vježbi se koristi sustav NICS (Next-Generation Incident Command System), napredni informatički sustav za upravljanje u kriznim situacijama, kojeg je razvila američka Uprava domovinske sigurnosti, znanosti i tehnologije.

Božinović: Pokazali smo da smo u vrhu sustava

Nakon predstavljanja vježbe, povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Christos Stylianides zahvalio je Hrvatskoj na domaćinstvu velike i, kako je rekao, izvrsne vježbe, ukazujući na važnost pripravnosti i solidarnosti.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je vježba nije slučajno u Hrvatskoj. Pokazali smo da smo u vrhu sustava, pokazujemo solidarnost, a očekujemo ju ako nam zatreba, rekao je dodavši da će u prijelaznom mehanizmu Hrvatska staviti na raspolaganje za angažman izvan naših granica dva kanadera i dva helikoptera MUP-a. To znači da ćemo od EU dobiti sredstva kojima ćemo pokrivati 75 posto troškova za tu vrstu naše pomoći, što uključuje servisiranje, gorivo i druge troškove, ukupno oko 2 milijuna eura, kazao je dodavši da je Hrvatska pomagala i prije, ali da smo prije plaćali iz vlastitog proračuna.

Naglasio je da se požari više ne događaju samo na jugu Europe, da je u posljednjih pet godina gotovo 5000 Europljana poginulo u prirodnim katastrofama, da je bilo 138 velikih prirodnih katastrofa, a gubitci veći od 20 milijarda eura. Božinović je rekao da će fondovi za zaštitu i spašavanje biti veći u sljedećem višegodišnjom financijskom okviru, preko milijardu i 300 milijuna kuna te da se Hrvatska pokazuje kao partner koji će imati koristi, ali će i partneri imati koristi od nje.

Na pitanje bi li se kornatska tragedija mogla izbjeći da je sustav postojao ranije, ministar je odgovorio da ne može konkretno odgovoriti. Važno je da iz godine u godinu unaprjeđujemo i povezujemo se u europski sustav, kazao je ističući da su sva sredstva koja se stavljaju na raspolaganje namijenjena ponajprije za nacionalne zadaće, a potom za inozemne.

Na pitanje o mogućem novom mogućem proljetnom valu migranata, rekao je da je, bez obzira na pritiske, koji su veći nego lani, policija u svakom trenutku spremna zaštititi vanjske granice EU i Hrvatske. Svakodnevno radimo i analize, ne treba dvojiti da imamo spremna rješenja za svaku situaciju, kazao je.

Ministar turizma Garri Cappelli rekao je da je sigurnost jedan od najvažnijih razloga za dolazak turista, da je važno da turisti vide da je Hrvatska dio velikog sigurnosnoga europskog bazena.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je da je ukupno akreditiranih sudionika vježbe bilo više od 600, da je EU financirala taj projekt s 45.000 eura te da su bile uključene sve snage u sustavu domovinske sigurnosti, kolege iz pet županija, zračne snage, Crveni križ i drugi. Najveći teret bio je na leđima vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije i DVD-a Cres.

Bojnik HV-a Tomislav Vacenovski rekao je da su u vježbi sudjelovale i multinacionalne zračne snage – hrvatski kanader i helikopter te dva kanadera i Italije. HV i HRZ su zadnjih desetljeća pokazale spremnost pomoći, od Portugala do Izraela, dodao je.

Govoreći o radu domaćih kanadera u 2019., rekao je da je prvi let bio već 1. siječnja, da su do sada angažirani u 23 požara, s oko 70 sati leta. Ova godina liči na 2017. i od 1. lipnja morat ćemo biti spremni punim kapacitetima, naglasio je.