Tijekom cijeloga kratkoga mandata Vlade Domoljubne koalicije, Mosta i Milana Bandića na udaru su se nalazile udruge civilnog društva. Prvo je ministar kulture Zlatko Hasanbegović udrugama civilnoga društva i neprofitnim medijima ukinuo financiranje, a onda je i ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić poručila da bismo bili bolje i naprednije društvo kad bi se malo bolje preraspodijelila sredstva i prestalo se financirati prodavanje magle
Iako je Vlada u međuvremenu pala, sigurno je da će se u slučaju da se slična konfiguracija stranaka vrati na vlast reformiranje sustava koji se skrbi o udrugama nastaviti. Od tehničke ministrice Juretić pokušali smo doznati koje su to udruge koje prodaju maglu i postoji li projekt ili kriterij po kojem bi se odredilo koje to udruge svojim radom 'značajno pridonose zajednici', ali odgovor nismo dobili.
Prilično je jasno da kad HDZ-ovi ministri napadaju nevladine udruge da pri tom ne misle na braniteljske udruge, nego najprije na one koje ne smatraju sebi sklonima, poput Documente ili Gonga. Prema podacima Ministarstva uprave, s 15. lipnjem u Hrvatskoj je djelovalo 52.054 udruga. Na naš upit postoji li plan prenamjene sredstava, samo nam šturo birokratski odgovaraju da se 'programi i projekti od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje provode udruge mogu financirati iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora'.
Kao što je poznato, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske priprema na godišnjoj razini prijedlog raspodjele dijela prihoda od igara na sreću koji se izrađuje kao su nam naveli 'temeljem prikupljenih analiza prioritetnih sektorskih problema koji se sukladno utvrđenim strateško-planskim dokumentima nadležnih državnih tijela planiraju rješavati u suradnji s udrugama/ organizacijama civilnog društva'.
Ured za udruge trenutačno tek priprema Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora za 2015. godinu.
Sukladno izvješću za 2014., prikupljeni su podaci za ukupno 32 državne institucije, koje su u 2014. za projekte i programe organizacija civilnoga društva dodijelile više od 650 milijuna kuna. Od toga je iz dijela prihoda od igara na sreću dodijeljeno 351.415.999,72 kune, odnosno 54,01 posto ukupnih sredstava, a iz sredstava državnog proračuna 292.735.739,97 kuna, odnosno 44,99 posto ukupnih sredstava.
Najviše sredstava je izdvojeno za područje potpore osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama - dodijeljeno je gotovo 23 posto ukupnog iznosa, odnosno 142.912.017,56 kuna. Slijedi područje sporta, koje je financirano sa 134.959.189,4 i udjelom od 21,6 posto, u kojem je Hrvatski olimpijski odbor najveći korisnik, a za projekte zaštite i promicanja kulture, kulturnih i povijesnih dobara te očuvanja prirode dodijeljeno je 18,4 posto ukupnog iznosa, odnosno 114.935.272,46 kuna.
Kroz financirane programe i projekte u 2014. zaposleno je 4.517 osoba, a na povremenim poslovima bilo je angažirano dodatnih 2.926 osoba. Posebna vrijednost leži u podatku da se u provedbu financiranih projekata i programa uključilo više od 50.000 volontera.
