Čak četiri dobitnika Nobelove nagrade sudjelovat će na četverodnevnom kongresu posvećenom forenzičkoj i antropološkoj genetici, koji započinje u ponedjeljak u Splitu u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sveta Katarina i vodeće američke Mayo Clinic te u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti
Riječ je o znanstvenom događaju koji već 22 godine, u dvogodišnjim ciklusima, okuplja svjetsku znanstvenu elitu i zahvaljujući kojem je Hrvatsku dosad posjetilo više od 6000 znanstvenika iz 70 država, a predavanja je održalo 600 vrhunskih svjetskih znanstvenika uključujući šest dobitnika Nobelove nagrade iz medicine i kemije. U znanstvenom odboru ISABS-a je također četvero dobitnika Nobelove nagrade.
Ove godine u Split dolaze prof. dr. Paul Modrich (Duke University), prof. dr. Avram Hershko (Technion), prof.dr. Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry) i prof. dr. Ada Yonath (Weizmann Institute of Science). Pored nobelovaca, u radu kongresa će sudjelovati i znanstvenici i liječnici iz vodećih svjetskih institucija kao što su Harvard School of Medicine, MIT, University of Pennsylvania, Penn State University, Duke University, The Technion-Israel Institute of Technology, Stanford University, University of New Haven, Columbia University, Mayo Clinic, Weizmann Institute of Science, George Washington University, The Wake Forest University, King’s College, UC Davis, University of California-Berkley i drugih.
Ovogodišnja glavna tema su personalizirana i regenerativna medicina, farmakogenomika, molekularna dijagnostika, terapija matičnim stanicama, genska terapija, epigenetika, mikrobiom, genetika raka, imunoterapija, forenzička i antropološka genetika te analize drevne DNA. Pokrovitelj događaja je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
vezane vijesti
Ove godine očekuje se oko 600 sudionika iz 45 zemalja, među njima i 'otac' farmakogenomike, prof. dr. Richard Weinshilboum; 'otac' mezenhimalnih matičnih stanica, prof. dr. Arnold Caplan; direktor najvećeg svjetskog centra za personaliziranu medicinu pri Mayo Clinic, prof. dr. Keith Stewart, te vodeći svjetski forenzičar, prof. dr. Henry Lee i niz drugih.
'Ovaj kongres strateški pozicionira Hrvatsku, on je tradicionalno okupljalište nobelovaca i niza kandidata za tu nagradu. To je ujedno najbolji model transfera američkog znanja izvan SAD-a', kazao je za tportal Dragan Primorac, predsjednik ISABS-a.
'S jedne strane raspravljat će se o personaliziranoj medicini, odnosno molekularnoj dijagnostici, staničnoj i genskoj terapiji, imunoterapiji, farmakogenomici i regenerativnoj medicini, odnosno proizvodnji organa ili tkiva iz vlastitih stanica. U Splitu će se vidjeti kamo ide medicina 21. stoljeća. Pored toga, dio posvećen forenzičkoj genetici prikazat će zadnja otkrića o tome kako doći do počinitelja kaznenog djela ukoliko imamo biološki trag, a njegovu DNA nemamo pohranjenu u bazi podataka. Znanost je danas toliko napredovala da se samo na osnovi tog traga može odrediti odakle osoba dolazi, kojeg je spola, kakvu boju očiju ima i koje je dobi', dodao je Primorac.
'A treće područje kongresa odnosi se na antropološku genetiku: bit će prikazani zadnji rezultati istraživanja susreta neandertalaca i Homo sapiensa, odnosno modernog čovjeka. Prvi put njihovu interakciju prikazat će se analizirajući udio genoma', najavljuje Primorac.
Nobelovci koji će ovog tjedna govoriti u Splitu su prof. dr. Avram Hershko, izraelski biokemičar koji je 2004. godine s Aaronom Ciechanoverom i Irwinom Roseom dobio Nobelovu nagradu za otkriće načina na koji stanica označava koji se unutarstanični proteini trebaju razgraditi jer su, primjerice, oštećeni.
Poremećaji u toj regulaciji vezani su uz razvoj raka i neurodegenerativne bolesti. Hershko danas radi pri Izraelskom institutu za tehnologiju Technion.
Prof. dr. Robert Huber prvi je izveo kristalizaciju intermembranskog proteina koji je važan za fotosintezu u bakterijama, a istodobno je odredio i njegovu trodimenzionalnu strukturu. Za to otkriće je 1988. dobio Nobelovu nagradu s Hartmutom Michelom i Johannom Deisenhoferom. U svojoj bogatoj znanstvenoj karijeri proučavao je razne enzime, uključujući one koji sudjeluju u sintezi vitamina i aminokiselina, a suosnivač je dviju farmaceutskih tvrtki, Proteros i Suppremol, osnovanih radi istraživanja i razvoja novih lijekova za autoimune bolesti, čime se trenutno bavi.
Prof. dr. Ada Yonath prva je Izraelka i prva žena na Bliskom istoku koja je dobila Nobelovu nagradu za znanost, kao i prva žena u 45 godina koja je dobila Nobelovu nagradu za kemiju (2009.). Predmet njenih istraživanja su ribosomi, stanični organeli za koje je dokazala da imaju ključnu ulogu u prevođenju RNA u protein. Ravnateljica je Centra Kimmelman pri Institutu Weizmann, gdje radi na proučavanju djelovanja pojedinih antibiotika na sintezu proteina i mehanizmima kojima bakterije postaju otporne na njihovo djelovanje. Te spoznaje ključne su za razvoj novih antibiotika.
Prof. dr. Paul Modrich dobio je Nobelovu nagradu 2015. godine za istraživanja kemijskih mehanizama popravaka oštećenja na DNA kod bakterije E. coli, a kasnije je razjasnio i kako se taj proces odvija kod ljudi. Nagradu je dobio uz Aziza Sancara i Tomasa Lindahla. Pokazao je da stanice raka kojima nedostaje ovaj mehanizam popravka DNA pokazuju rezistenciju na onkološke lijekove te da u tom nedostatku, koji se nasljeđuje (što se naziva sindrom Lynch), leži odgovor zašto su neke osobe podložnije razvoju raka, prije svega debelog crijeva, od drugih. Danas se također bavi istraživanjem mehanizama popravka DNA kao odgovora na djelovanje kancerogena iz okoliša.
