Usmjeravanje privatizacija prema burzi, jače povezivanje regionalnih tržišta i povratak malih ulagača trebali bi biti glavni pokretači oporavka Zagrebačke burze čija se aktivnost vratila na razinu otprije deset godina, rečeno je na okruglom stolu 'Tržište kapitala – povratak u 2004.'
Zagrebačka burza jedna je od rijetkih koja se nije oporavila nakon velike korekcije 2008. godine. Glavni razlog za to leži u činjenici da hrvatsko gospodarstvo već šest godina ne izlazi iz recesije pa investitori nisu spremni preuzimati rizik, naglasio je viši predavač na ZŠEM-u Denis Alajbeg.
Unatoč tome, Hrvatska danas ima izvrsne preduvjete za razvoj tržišta kapitala s obzirom na odličnu infrastrukturu i jake institucionalne investitore, smatra Alajbeg.
'Mali dioničari strahuju zbog opasnosti od gubitka radnih mjesta, a veliki nemaju interesa zbog recesije i slabih poslovnih rezultata kompanija', opisala je stanje na Zagrebačkoj burzi Ivana Barač, predsjednica Uprave VB Investa. No i ona vidi velik potencijal za razvoj tržišta s obzirom na vrlo nizak udjel ulaganja u investicijske fondove u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje EU-a.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić osvrnula se na Agrokorovo izdanje PIK obveznica na inozemnom tržištu. Izrazila je nadu da će i domaći institucionalni investitori imati priliku sudjelovati u budućoj javnoj ponudi dionica Agrokora. 'Nadam se da će Agrokor uzeti u obzir i Zagrebačku burzu, barem kao alternativno tržište', rekla je Gažić.
Komentirajući povlačenje kompanija s burze, Gažić je naglasila da nije problem broj izdavatelja, nego njihova kvaliteta. Za primjer je uzela Bečku burzu koja ima upola manje izdavatelja nego Zagrebačka, a ostvaruje višestruko veći promet.
Spomenula je projekt povezivanja tri regionalne burze (Hrvatska, Makedonija, Bugarska) sa zajedničkom platformom za trgovanje. 'Nismo uspjeli u prvoj fazi sa Slovenijom i Srbijom, ali očekujemo da se s vremenom i druge regionalne burze priključe sustavu', rekla je Gažić ističući da je projekt financiran sredstvima EBRD-a.
Dubravko Štimac, predsjednik Uprave OMF PBZ Croatia osiguranja, predložio je da država osmisli strategiju privatizacije putem burze. 'Zašto država ne bi dala pet posto HEP-a na tržište?' upitao se Štimac. Naglasio je da mirovinski fondovi žele ulagati u hrvatske dionice, ali da nemaju puno prilika za ulaganje.
Najavio je kampanju kojom će osiguranici biti upoznati s mogućnošću odabira potportfelja u okviru svoje mirovinske štednje u II. stupu.
