S oko sedam milijardi eura prihoda od turizma prošle godine, prema Financial Timesu, hrvatska turistička ponuda temelji se na suncu i moru, a turisti su pohrlili natrag u zemlju nakon iznimno uspješne marketinške kampanje pod sloganom 'Mediteran kakav je nekad bio'.

Ali bi li se glavni naglasak hrvatske turističke ponude, blistav i netaknut Jadran, mogao naći pod prijetnjom? Kao što je ranije izvijestio Digital Journal, potencijalne rezerve nafte i plina ispod plavih hrvatskih obalnih voda mogle bi predstavljati gospodarsku konkurenciju turističkim potencijalima Jadrana ako se Vlada odluči na to.

'Očekujemo da će prvi istraživački radovi započeti početkom iduće godine i da će trajati do pet godina, ovisno o području', rekao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva 24. veljače 2014.

Vrdoljak očekuje da će proizvodnja plina u Hrvatskoj iznositi devet milijardi kubičnih metara ili onoliko koliko iznose tri godišnje nacionalne potrošnje.

Kako je Sunday Times izvijestio prošle godine, norveška seizmička tvrtka Spectrum procijenila je da bi naftne rezerve zajedno mogle iznositi i do tri milijarde barela, što bi zadovoljilo energetske potrebe zemlje više od jednog stoljeća.

Prisjećajući se katastrofa koje je uzrokovala nafta, među ostalima izlijevanje nafte Deepwater Horizona u Meksičkom zaljevu 2010, izgledi za istraživanje nafte i plina u čistom moru Jadrana uznemirili su ekologe, ali malo je vjerojatno da će razuvjeriti Barbaru Dorić, predsjednicu hrvatske Agencije za ugljikovodike, koja tvrdi da je 'jedan od osnovnih uvjeta za nadmetanje pridržavanje najviših ekoloških standarda te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka'.

Izgledi za bušenje na Jadranu ne bi bili trn u oku samo povišenim pogledima s kopna, odakle se Italija može jasno vidjeti kada je vedar dan, već bi i jamstva o najvišim ekološkim standardima bila tek slaba utjeha. Digital Journal piše da je istraživačko bušenje 1979. kod otoka Brača; ključnog hrvatskog turističkog otoka, čiji se svjetski poznati kamen koristio u gradnji Bijele kuće u Washingtonu, dovelo do evakuacije stanovnika iz mjesta Milne nakon što je otkriven vrlo otrovni sumporovodik. Stanovništvo je privremeno bilo smješteno u hotele u Supetru, na sjevernoj obali otoka.

U razgovoru za Digital Journal anonimni dužnosnik je kazao da je podmorje Brača na meti istraživanja i da bi bušotina mogla biti udaljena samo kilometar od Milne, premda Digital Journal naglašava da ne postoji službena potvrda za to, ali dodaje da je sumporovodik dobar pokazatelj o postojanju naftnih rezervi.

Nedostatak javne rasprave o predloženim bušenjima, koja potencijalno mogu utjecati na turistički dragulj zemlje, u oštroj je suprotnosti s nedavnim referendumom o definiciji braka, na koji se gledalo kao na referendum o gej brakovima, piše Digital Journal.

Međutim neki pozivaju na akciju, uz vodeći regionalni dalmatinski dnevnik koji nastoji potaknuti Dalmatince da reagiraju na prijetnju, a postoji i grupa Savez za čisto Jadransko more na Facebooku, čiji su članovi za Digital Journal rekli sljedeće: 'Smatramo da je 95 posto građana Hrvatske s kojima smo se susreli protiv bušenja u Jadranskom moru, ali je potrebna veća aktivnost lokalnih zajednica. Kampanje koje su kroz povijest imale uspjeh u zaštiti zajednice i okoliša od velikih naftnih tvrtki imale su zajedničku karakteristiku: sve su imale jedinstvenu podršku lokalnih ljudi. Građani, lokalni čelnici i tvrtke, svi imaju sposobnost zaustaviti ove akcije. Potičemo ljude iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, da kreiraju video, fotografije, tekst i da to bude način protesta, a mi ćemo ga objaviti na našoj web stranici. Potaknite svoje susjede da poduzmu mjere na neki način i nadamo se da će dovoljno ljudi potpisati našu peticiju tako da se i naši glasovi čuju.'