10. Nogometna triologija (Novi centarfor – Čudesni tim – U zemlji lijepog nogometa) – Borivoj Bordo Dovniković, Ljubomir Vukadinović

Izdavač: Vedis

Negdje tamo sredinom osamdesetih, dok sam gutao gotovo isključivo samo ono što je izašlo iz megamanufakture zvane Sergio Bonelli Edittore, uz dodatak kojeg Alan Forda, Taličnog Toma ili Asterixa, u ruke mi je nekako došla knjiga ''Suvremeni hrvatski strip''. Ok, danas mogu tvrditi da ta knjiga predstavlja neprocjenjivo blago devete umjetnosti u Hrvata, no što su djetetu od svojih osam ili devet godina, naviklom na neodoljivi šarm Zagorovog kostima i Blekovih mišića, tada predstavljali stripovi poput ''Prvi ljudi na mjesecu'', ''Zaviša: Tajanstveni strijelac'' , ''Roški buntovnici'' ili pak ''Nemoćna divizija''? Ništa, naravno. Još manje su mi nešto značila imena poput Andrije Maurovića, Igora Kordeja, Julesa Radilovića ili Radovana Devlića. No, priča pod imenom ''Novi centarfor'' scenarista Ljubomira Vukadinovića (inače sportskog novinara) i crtača Borivoja Borde Dovnikovića bila mi je otkriće. Kako sam još više od stripa obožavao nogomet, a tada još nisam čitao ''Nippera'', ''Novi centarfor'' je bio strip napisan za mene. Gotovo pa plastično prikazan šarm onog vremena (strip je nastao između 1961. i 1962) i nevina neiskvarenost te prekrasne igre bili su glavni aduti ovog stripa. Ove godine, izdavačka kuća Vedis je izdala integralno izdanje u kojem se nalaze i ''Novi Centarfor'' te njegova dva nastavka – ''Čudesni tim'' i ''U zemlji lijepog nogometa''. Osim što ''Nogometna triologija'' predstavlja neprocjenivo blago za hrvatsku strip baštinu, također čitatelja vraća u vrijeme kad na ovim prostorima nisu postojale uši zvane Mamići, Markovići, Širići ili Djedovići, već Vukasi, Beare, Jerkovići, Mlinarići, Sliškovići ili Vujovići – na vrijeme kad se i u Hrvatskoj igrala igra zvana nogomet.

9. Blacksad – pakao, tišina - Juan Diaz Canales i Juanj Guarnido

Izdavač: Bookglobe

Blacksad, remek-djelo autorskog dvojca Canales i Guarnido, od svoje prve epizode ''Negdje među sjenama'' izazvao je oduševljenje i publike i kritike. Zamišljen i realiziran kao krimić u slikama u maniri najvećih majstora žanra tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća i pojačan velebnom galerijom živopisnih likova, ''Blacksad'' od svoje prve stranice jednostavno opčinjuje, obara, drogira. Način na koji Canales čitatelja u hipu uvlači u zavodljivi i mistični svijet noira je fascinantan. Nakon genijalne ''Negdje među sjenama'', još genijalnije ''Artic - Nation'' i nešto manje genijalne, ali i dalje jako dobre ''Crvene duše'', izdavačka kuća Bookglobe je na hrvatsko tržište lansirala i četvrti dio Blacksadovih avantura, epizodu pod imenom ''Pakao, tišina'', koja čitav serijal vraća na sam početak, u jednostavnu genijalnost. Nakon što zatvorimo ovaj album i zaklopimo oči, osjetit ćemo opipljivost glazbe koja prosto vrišti sa stranica. New Orleans, delta Mississipija, talentirani crni glazbenici s one strane zakona koji praše sirovi i zavodljivi blues, dijabolični producent imena Faust i genijalni glazbenik čija je karijera uništena heroinom, bez ikakve sumnje su detalji koji u prvi plan izvlače mit o legendarnom gitaristu Robertu Johnsonu koji je, kako kaže legenda, na ''Raskršću'' (Crossroads) vragu prodao dušu za talent, mit koji je nedvojbeno poslužio Canalesu za okvir ove priče. Tužne i tragične priče obojene svojevrsnom poezijom.

8. Jason Pssst!!! - John Arne Sæterøy - Jason

Izdavač: 2X2

Melankolija i tuga znaju biti zajebana stvar. No nekad su i dobrodošli. Baš ono nekad, kad vam nije dan, kad vam se čini da je nekako sve otišlo u vražju mater, sjeta zna biti jako zahvalan drug. I neka nje. Nije sramotno poslati sve kvragu, zatvoriti se u sobu, pustiti si Yo La Tengo ili onog našeg dragog panonskog mornara i zajecati ako treba. Ma i zaridati ako će pomoći. I Chuck Norris ponekad zaplače. Nije to ništa sramotno. Dapače, nekad ćemo u tom svom čilanju sami sa sobom zapravo možda na najbolji način i upoznati sebe, ali sebe pravoga, ogoljenog, bez maski i suvišnih ljuštura. Možda ćemo se i iznenaditi jer takvog sebe zapravo nikad nismo ni poznavali. Možda i nećemo. No bar ćemo biti sigurni da ne glumimo i da ne lažemo, ni sebe, a ni druge. Ponajprije sebe. I tada ćemo upoznati Jasona. Svi smo mi Jason. Jason je heroj, a ne zločinac.

7. Senor – Živ Ili mrtav – Dario Kumanović i Dario kukić

Izdavač: Bookglobe

Da Hrvati znaju nešto o stripu, to je jasna stvar, no da Hrvati nisu vesla sisali i kad je riječ o vesternu, dokaz nam je hrvatska nova strip senzacija Senor. Nastao iz glave i ruku dvojca Dario Kumanović i Dario Kukić, Señor je zamišljen kao strip serijal, prema riječima samih autora, kao opaka varijanta Alana Forda na Divljem zapadu. Tko je Señor? Señor je klasičan komični stripovski antijunak, vucibatina i jebivjetar koji svoje mjesto pod suncem traži u podneblju u kojem vedre i oblače kriminalci i svakojake bitange, korumpirani i pokvareni šerifi, prijateljice noći i neobični Indijanci. Kako mu već samo ime govori, Señor je Meksikanac, osamljenik, junačina bez svojeg vjernog pratitelja (on nema svojeg Chica, Kita Karsona ili Smuka i Salasa), samozvani bad guy bez pokrića, šeprtljavi lovac na ucjene, no u prvom redu naivčina i dobričina, koji, pogađate, najčešće najebe. Prva epizoda ''Živ ili mrtav'' je pokazala da za hrvatski strip nema zime, a kako na drugu čekamo već sad malo i predugo, nema druge nego da ljutito povičemo : ''Nebojša Radiću, oće'l taj Senjor više?'' , pustimo si Calexico i trgnemo tekilu.

6. Zekanove hvalevrijedne pustolovine (''Takav je život'', ''Proljetni praznici'', ''Živa istina'' i ''Boja pakla'') – Lewis Trondheim

Izdavač: Fibra

Zekani, ah... Zekani. Prvi moj susret za Zekanovim hvalevrijednim pustolovinama dogodio se prije točno godinu dana kad sam baš za božićne blagdane išao doma u Šibenik. Jedan od stripova koje sam ponio da mi vrijeme u autobusu brže prođe bili su ''Slalomi'' (''Slalome'', kao i ''Atomski ubrzivač'', ''Frkafuljce'' i ''Blacktown'' izdala je izdavačka kuća More Comics) , prva epizoda iz ciklusa Zekanove hvalevrijedne pustolovine velikog majstora francuskog stripa Laurenta Chabosya, poznatijeg po pseudonimu Lewis Trondheim. Na prvi pogled, a ono, neke čudno nacrtane životinje kao idu na skijanje i to je kao to. Eeeeej, a kad ono, čitanje ''Slaloma'' mi je uljepšalo blagdane. Vjerujte, nakon što pročitate ''Slalome'' i zaklopite korice toga albuma, sve što ćete osjećati je sreća. Neopisiva sreća, veselje, mir, spokoj. I, da, imat ćete smiješak na licu, onaj koji kad ga jednom namjestite taj se ne miče. Isti onaj koji imate za čitavo vrijeme trajanja ''Royal Tenenbaunsa''. U redu, ''Slalomi'' su priča za sebe, no ni sve ostale epizode nisu ništa slabije. Poput što ja znam, možda Seinfielda, Zekanove pustolovine su priče ni o čemu, ni o čemu konkretnom, a zapravo su priče o svemu. U svakoj epizodi, u svakom liku, u svakoj situaciju pronaći ćemo sebe ili nekog tko nam je blizak. Dijaloge iz ovih stripova i sami smo tisuću puta vodili i još ćemo ih tisuću puta voditi. Zekane treba voljeti. Al, ono, baš.

5. Mudraci – Štef Bartolić

Izdavač: Ogranak Matice hrvatske Bizovec

Kad je početkom onih olovnih, mračnih i ratnih devedesetih Darko Macan, kao glavni urednik Plavog zabavnika, na valu domoljubne euforije zamolio Štefa Bartolića da mu napravi neku cro inačicu Mirka i Slavka nije ni slutio da će dobiti nešto sasvim drugačije. Umjesto priglupog, banalnog i ideološki jednodimenzionalnog stripa koji je imao misiju svoje čitatelje uvjeriti i hrabrost i nepobjedivost hrvatske vojske u pravednoj borbi protiv mrskog neprijatelja, Štef Bartolić je Darku Macanu isporučio strip koji je o ratu progovarao na sasvim drugačiji način. Smjestivši priču na prvu liniju bojišnice i za glavne junake postavivši jedan vod Hrvatske vojske, nazvavši ga ''Mudraci'', Bartolić nam kroz šezdesetak stranica ovog stripa poklanja užitak čiji su glavni aduti humanost, prijateljstvo i požrtvovnost. I smijeh. Puno smijeha. Prekrasan strip.

4. Fotograf - Emanuell Guiberta i Didiera Lefevre

Izdavač: Fibra

Izvorno, u Francuskoj objavljen u tri albuma, a kod nas posredstvom izdavačke kuće Fibra predstavljen u integralnoj verziji, ''Fotograf'' Emanuella Guiberta i Didiera Lefevrea je nevjerojatan komad dokumentarne umjetnosti, unikatan dragulj svjetske strip baštine. Sastavljen od stotina prekrasnih Lefevreovih fotografija snimljenih tokom misije Liječnika bez granica 1986. u Afganistanu te prekrasnih Guibertovih ilustracija, ''Fotograf'' više podsjeća na kakav katalog umjetničkih fotografija nego na klasičan strip. No ''Fotograf'' je zapravo zapanjujući dnevnik Lefevreovog nevjerojatnog i stresnog putovanja, čije posljedice su 2007. dovele do njegove prerane smrti od srčanog udara.

Ova iznimna te barem u svijetu stripa jedinstvena kombinacija fotografije i grafičke novele imala je za zadatak čitatelju otvoriti neke sasvim nove poglede na Afganistan, na zemlju o kojoj ne znamo gotovo ništa, osim da se tamo vječno ratuje. I u tome je potpuno uspjela. Smješten u razdoblje sovjetske invazije, ''Fotograf'' nas upoznaje s Afganistanom iz prve ruke, s Afganistanom koji nije samo jedan od mnogih bezimenih i udaljenih svjetskih toponima ogrezlih u krvi, već s Afganistanom koji je zemlja ponosnih i časnih ljudi, ljudi koji su naučili živjeti sa smrću i koji su naučili tragediju prihvaćati uzdignuta čela. Svijet koji opisuje Lefevre je jedan stvarni svijet, nepredvidljiv i složen, no iznad svega u potpunosti ljudski.

Veliki Bruce Springsteen je jednom davno izrekao: ''Više smo naučili iz ploča nego iz školskih knjiga.'' Nakon što sam pročitao ''Fotografa'', mogu mirne duše dodati: I iz stripova.

3. Stripologikon - Apostolos Doxiadis i Christos H. Papadimitriou

Izdavač: Mate

Definitivno, ''Stripologikon'' Apostolosa Doxiadisa i Christosa H. Papadimitrioua je najneobičniji strip godine, a zasigurno i jedan od najzanimljivijih strip izdanja na hrvatskom tržištu posljednjih godina. Zašto? Pa zato što je glavni junak, odnosno glavna junakinja ni manje ni više nego kraljica svih znanosti, matematika. Ova inovativna grafička novela priča nam priču o životu i radu znamenitog filozofa, matematičara i logičara Bertnarda Russela i njegovoj strastvenoj potrazi za istinom. Bez obzira na neobičnost teme, autori ''Stripologikona'' svoj posao rade maestralno te gotovo pa hitchcockovskim talentom za napetost ne dozvoljavaju čitatelju ni sekundu predaha, već ga drže u napetosti od prve do posljednje stranice ovog stripa. U svakom slučaju, ako ste i najpovršnije zainteresirani za i dalje pomalo maglovito i ne baš najjasnije 20. stoljeće matematike, logike i filozofije, obavezno ćete morati provesti nekoliko ugodnih sati uz ovu knjigu.

2. Inkal – Alexandro Jodorowsky, Moebius

Izdavač: Fibra

Znate li kako pravi, iskonski strip fanatici mjere vrijeme? Na ono prije Inkala i na ono nakon Inkala.

Inkal, gotovo pa manifest europske strip scene druge polovice dvadesetog stoljeća, čedo je Lennon/MacCartneya svjetske strip scene, ludog renesansnog južnoamerikanca Alexandra Jodorowskog i francuskog majstora olovke i tuša Jeana Girauda, čuvenog kao Moebius. Priča koja zapravo to i nije počinje i završava istom scenom – padom glavnog junaka Johna DiFoola u ambis. Zašto? Kako? Zbog čega? Pitanja su nebitna i nemojte se truditi ih postavljati, jer koliko god da ih vi imali nakon čitanja Inkala, Jodorowsky će vas sa užitkom zajebati te će na sva ta pitanja ponuditi neke sasvim druge odgovore. Ili vam neće ponuditi ništa. A vi ćete onda (baš poput mene) bez razmišljanja opet uzeti Inkala u ruke i kao da ga niste ni čitali, ponovo krenuti u otkrivanje. I opet ćete uživati. Ezoterija, tarot, metafizika, klasičan SF, komedija, krimić, avantura... Sve je to Inkal. I još mnogo, mnogo više od toga.

1.Blast – Manu Larcenet

Izdavač: Fibra

Premda se hrvatska publika imala priliku upoznati s djelom Manu Larceneta za sada samo preko „Svagdanje borbe“ i njenog nastavka „Neprocjenjive stvari“, (Fibra planira u skoroj budućnosti objaviti i „Retour alla terre“ i „Le cosmonautes du futur“), u nas objavljeni kao diptih u jednom strip albumu, to je bilo i više nego dovoljno da shvatimo kako se pred našim očima stvara povijest, a Manu Larcenet postaje jedan od predvodnika novog svjetskog strip poretka. Nakon što je „Svagdanjom borbom“ porušio desetljećima ustaljene kanone da francuski strip mora biti ili avanturistički ili smiješan, Larcenet je ovim djelom koje na prvi pogled podsjeća na klasične francuske egzistencijalne drame, ali lišene nepotrebne filozofske prtljage, stvorio jedan sasvim novi univerzum i kreirao vjerojatno najbolji strip barem u zadnjih 20 godina. I kad netko napravi nešto tako značajno, nešto tako grandiozno u sferi djelatnosti kojom se bavi (''Svagdanja borba'' je za svijet stripa Šibenska katedrala, ''London Calling'', Mardonin drugi gol Englezima i Goranova paralela sa poda protiv Henmana) čovjek bi pomislio da bolje od toga ne može. Eto, na svu sreću, Manu Larcenet nije tako mislio i Blast je postao neka vrsta njegovog životnog masterpiecea. I je, prvi od predviđenih pet tomova (uskoro možemo očekivati i drugi dio) zaista je remek-djelo, a Manu Larcenet je novi mesija svjetskog stripa.