Mramor je na konferenciji za novinare kazao da je ostavka motivirana isključivo razlozima osobne prirode, te da želi nastaviti svoju sveučilišnu karijeru profesora ekonomije na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu.

Kao najveći rezultat svog dvogodišnjeg rada na položaju ministra istaknuo je smanjenje proračunskog manjka i izlazak Slovenije iz mehanizma javno-financijskog deficita koji je Europska komisija potvrdila prošlog mjeseca. Time je Slovenija vratila svoju financijskuu suverenost, kazao je Mramor.

Dvije godine u Cerarovoj vladi bile su drugi ulazak Mramora u politiku jer je u jednoj od vlada Janeza Drnovšeka devedesetih godina bio također na mjestu ministra financija, u vrijeme najveće porezne reforme kada je uveden sustav poreza na dohodak.

Mramora je londonski časopis The Banker, izdanje grupacije Financial Times, početkom ove godine proglasio za najuspješnijeg europskog ministra financija godine, zbog postignuća u stimuliranju ekonomskog rasta i uravnoteženja javnih financija, te zbog napora na privatizaciji portfelja poduzeća u državnom vlasništvu i stabilizaciji bankarskog sustava.

Sindikati i manje stranke ljevice oštro su ga međutim kritizirali zbog mjera štednje i zadržavanja razine plaća javnog sektora na razini mjera uvedenih nakon izbijanja svjetske financijske krize iako Slovenija u zadnje dvije godine bilježi rast i ekonomski oporavak.

Zahtjevi za njegovom ostavkom početkom godine došli su i do parlamenta jer je bio upleten u aferu primanja neopravdanih dodataka na plaću 'za dežurstva', u vrijeme kad je bio dekan Ekonomskog fakulteta, ali je premijer Cerar tada njegovu ponuđenu ostavku odbio.

Zadnji Mramorov projekt je tzv. porezna mini-reforma koju je ovaj tjedan prihvatila vlada, ali je naišla na dosta kritika poslodavaca i sindikalnih udruga. Reforma predviđa porezne olakšice za zaposlene u najvišim i najnižim kategorijama primanja koje će na godišnjoj razini proračunske prihode smanjiti za 100 milijuna eura. Kao protumjeru, vlada je prihvatila Mramorov prijedlog da se porez na prihod poduzeća, odnosno korporativni porez poveća sa 17 na 19 posto, protiv čega je protestirala Slovenska gospodarska komora (GZS), asli i druga udruženja koja predstavljaju poslodavce.