'Trend rasta optimizma u pogledu financijske situacije među hrvatskim građanima i dalje raste. Iako se ne povećava broj onih čija je sadašnja situacija bolja u odnosu na onu lanjsku, ohrabrujuća je činjenica što se niti ne povećava broj građana čija je sadašnja financijska situacija lošija u odnosu na onu od prije godinu dana. U manjoj mjeri se povećao broj građana čija je financijska situacija nepromijenjena', navodi se u priopćenju o rezultatima novog vala istraživanja o potrošačkoj klimi.

To je istraživanje provedeno u lipnju ove godine na reprezentativnom uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina, a pokazuje da, kao i u prošlom istraživanju iz rujna prošle godine, osam posto građana svoje sadašnje financijsko stanje ocjenjuje malo, a jedan posto znatno boljim nego prije godinu dana.

Broj građana pak čija je financijska situacija nepromijenjena povećao se sa 49 posto u lanjskom, na 56 posto u ovogodišnjem istraživanju, dok je smanjen broj građana koji svoje sadašnje financijsko stanje u odnosu na ono prije godinu dana smatra znatno (sa 17 na 13 posto) i malo lošijim (s 25 posto u rujnu lani, na 22 posto u lipnju ove godine).

Podaci iz istraživanja o budućem financijskom stanju kućanstava u Hrvatskoj pokazuju da se i dalje smanjuje broj građana koji očekuju pogoršanje svoje financijske situacije u idućih godinu dana - sa 42 posto u prosincu 2012. godine, na 29 posto u rujnu prošle i sada na 24 posto.

Većina građana, njih ukupno 72 posto, u najnovijem istraživanju očekuje ili poboljšanje (17 posto) ili barem nepromijenjeno stanje (55 posto), navode iz GfK.

Napominju kako i podaci za usporedne zemlje srednje i istočne Europe (Bugarska, Poljska, Rumunjska i Češka) pokazuju rast optimizam u pogledu sadašnje financijske situacije, kao i smanjenje onih koji u idućoj godini očekuju lošiju financijsku situaciju, a povećanje onih s optimističnijim prognozama.

'Među hrvatskim građanima ne jenjava optimizam u pogledu pada nezaposlenosti. Prije godinu dana zabilježili smo prve rezultate koji su ukazivali na optimizam u pogledu pada nezaposlenosti kada je 29 posto građana prognoziralo nepromijenjenu nezaposlenost, a njih 65 posto porast nezaposlenosti. Najnoviji rezultati pokazuju isti trend - smanjivanje broja onih koji prognoziraju rast nezaposlenosti (57 posto), ali po prvi put i povećanje broja građana koji prognoziraju pad nezaposlenosti (rujan 2013. njih 6 posto, a lipanj ove godine 11 posto)', navodi se u priopćenju.

Istraživanje je ipak pokazalo da još uvijek najveći dio hrvatskih građana jedva spaja kraj s krajem - takvih je 46 posto (u rujnu lani 48 posto).

Možda, dodaju iz GfK, obećava činjenica što se smanjuje broj onih koji se trebaju zaduživati - u rujnu lani ih je bilo 12 posto, u lipnju ove godine 9 posto, a raste broj građana koji ipak mogu nešto uštedjeti - sa 25 na 30 posto.

U ostalim promatranim zemljama (osim Češke) više je građana koji jedva spajaju kraj s krajem u odnosu na Hrvatsku - Bugarska 65 posto, Poljska 61 posto, Rumunjska 58 posto, dok je među Česima čak više onih koji mogu nešto uštedjeti (44 posto) nego onih koji jedva spajaju kraj s krajem (39 posto).

I dalje oko polovice građana (54 posto) prognozira lošije gospodarsko stanje u Hrvatskoj u idućih godinu dana, trećina (34 posto) smatra da će gospodarstvo ostati isto, dok njih 11 posto vjeruje u bolju gospodarsku situaciju u idućih godinu dana, pokazuju rezultati istraživanja.