Državni zavod za statistiku objavio je rezultate ankete o radnoj snazi u Hrvatskoj u 2010. godini, i usporedbu s istim podacima iz Europe. Anketa govori da su hrvatski radnici prilično slabo obrazovani
Anketa je kod nas provedena na slučajnom uzorku privatnih kućanstava, među gotovo 35,5 tisuća osoba starijih od 15 godina, pri čemu su kao zaposleni evidentirani svi koji su u referentnom tjednu obavljali bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi, piše Glas Slavonije. To znači da su kao zaposleni navedeni i umirovljenici koji su nešto radili, studenti ili kućanice, svatko tko je na neki način bio plaćen za svoj rad.
Hrvatska, pokazuju rezultati, ima nešto malo manje od 12 posto nezaposlenih u ukupnom broju aktivnog stanovništva, odnosno u ukupnoj radnoj snazi. To je otprilike u rangu stope nezaposlenosti koju ima Mađarska, Španjolska ili Grčka, a za dva i pol postotna boda više od stope nezaposlenosti u zemljama EU-a. U gorem položaju od nas nalaze se mnogi, između ostalih i baltičke zemlje, Portugal i Slovačka, ili Irska.
Kad je u pitanju prosječna dob u kojoj Hrvati izlaze iz radne snage, blizu smo prosjeka EU-a jer prestajemo raditi najčešće sa 60 i pol godina, državljani EU-a s prosječnih 61,4 godine. Islanđani, najsvjetliji primjer, prestaju raditi sa 65 godina, Šveđani i Britanci sa 64.
Zanimljiv je i podatak o broju osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su u vrijeme i uoči ankete pohađale neku vrstu obrazovanja. U 27 zemalja EU-a u toj se dobnoj skupini obrazuje približno devet posto građana, u Danskoj, primjerice, čak 33 posto, u Sloveniji njih 16 posto, a u Hrvatskoj, kaže podatak, samo dva posto!
U našem su rangu Slovačka i Turska, još gori od nas Rumunjska i Bugarska. Generalno gledajući, ipak smo, formalno, obrazovaniji od drugih. U dobi od 18 do 24 godine imamo samo četiri posto onih koji su završili samo osnovnu školu, za razliku od Turske, u kojoj se taj postotak penje do 43,1, ili Malte, gdje samo osnovnu školu ima 37 posto mladih.
U dobnoj skupini od 20 do 24 godine imamo, čini se, najviše onih s najmanje završenom srednjom školom u Europi, njih čak 95,3 posto, dok je EU prosjek 79 posto. U Italiji u toj dobnoj skupini ima, recimo, približno 75 posto onih koji su završili najmanje srednju školu, u Austriji ih je oko 85 posto, dok su u našem rangu, no s manjim postotkom, Češka, Francuska, Slovačka ili Poljska. Na Malti je, s druge strane, taj postotak značajno manji jer tek polovina mladih u toj dobnoj skupini ima najmanje završenu srednju školu.
