Više od petsto godina otkako se Santa Maria, zapovjedni brod Kristofora Kolumba, razbila o karipske stijene, arheolozi misle da su pronašli njezinu olupinu na dnu mora sjeverno od obale Haitija, objavio je u utorak britanski Independent
'Svi geografski, podvodni topografski i arheološki dokazi uvjerljivo ukazuju da je to olupina Kolumbova slavnog broda', rekao je vođa arheološke ekspedicije Barry Clifford, jedan od najpoznatijih američkih podvodnih arheologa.
Ako se njegove riječi pokažu točnima, bit će to jedno od najvažnijih podvodnih arheoloških otkrića u povijesti.
Santa Maria je izgrađena u drugom dijelu 15. stoljeća u Baskiji. Kolumbo ju je unajmio zajedno s još dva broda, Pintom i Ninom, i njima se u kolovozu 1492. otisnuo sa španjolske atlantske obale u potrazi za zapadnim putem do Azije. Dva mjeseca poslije doplovio je do Bahama i otkrio Novi svijet.
Santa Maria, najveći i zapovjedni brod ekspedicije, na Božić 1492. u oluji je udarila u greben sjeverno od haićanske obale i posada ju je morala napustiti. U jednom obližnjem selu Kolumbo i njegova posada izgradili su manju utvrdu iz koje su se tjedan poslije s dva preostala broda uputili nazad u Španjolsku kako bi o otkriću, koje su tada još percipirali kao zapadni put do Indije, izvijestili svoje pokrovitelje, španjolskog kralja Ferdinanda i kraljicu Izabelu. O lokaciji brodoloma Santa Marije od tada se nije znalo ništa.
Cliffordovu identifikaciju Santa Marije omogućilo je nekoliko prijašnjih arheoloških otkrića. Godine 2003. skupina drugih arheologa pronašla je vjerojatnu lokaciju Kolumbove utvrde, što je Cliffordu pomoglo da, koristeći se informacijama iz dnevnika slavnog moreplovca, pobliže odredi moguće mjesto brodoloma. Njegovo istraživanje olupine zabilježeno je kamerama TV kanala History. Ostaci su pronađeni na dubini od oko četiri metra ispod površine. Clifford tvrdi da olupina odgovara dimenzijama te da je pronašao dijelove koji potvrđuju da je riječ o legendarnom brodu.
Santa Maria je bila brod tipa karaka dug 20-ak metara s tri jarbola. Izvorno se zvala La Gallega (Galicijanka) jer je sagrađena u Galiciji. Njome je plovilo 40 članova posade. Zahvaljujući svojoj konstrukciji, karake su bile prvi brodovi sposobni preploviti oceane. Na karaki Victoria Magellanova je ekspedicija oplovila svijet.
