Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) za tportal kažu da je do odluke o otvaranju veleposlanstva u Kuvajtu došlo iz potrebe da diplomatsku mrežu prilagođavamo svojim gospodarskim i političkim interesima i temeljem procjene potencijala za izdašnu gospodarsku suradnju s predmetnom zemljom.

Sukladno tome, procijenjeno je da postoji značajan gospodarski potencijal s državom Kuvajt, navode. Među najvažnijim je mogućnostima razvoja bilateralnih gospodarskih odnosa obnova vojne suradnje, što bi za hrvatske tvrtke iz ovoga sektora moglo rezultirati unosnim poslovima.

Veliki projekti u vojnom i građevinskom sektoru, s izgledima da ih realiziraju hrvatske tvrtke, zaslužuju i zahtijevaju praćenje diplomatsko političke komponente bilateralnih odnosa, smatraju u veleposlanstvu. Potencijali za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Kuvajta također su u građevinskom sektoru, prehrambenoj industriji, brodogradnji, željezničkom sektoru, turizmu, naftnoj industriji, energetici i drugima područjima. Slično oduševljenje vladalo je i prilikom otvaranja veleposlanstva u katarskoj Dohi 2012. Veleposlanstvo je otvorio tadašnji predsjednik Ivo Josipović koji je predvodio veliku političko-gospodarsku delegaciju, ali od najava velikih gospodarskih investicija malo je toga ostvareno.

Tadašnji ministar gospodarstva Radimir Čačić najavljivao je katarsko ulaganje u izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku u vrijednosti od oko 600 milijuna eura te uvjeravao da postoji zanimanje i za druge projekte u energetici, poput hidroelektrana te za projekte u turizmu.

Sada se slična priča ponavlja u obližnjem Kuvajtu. Nadajmo se da će se u budućnosti ulaganje u kuvajtsko veleposlanstvo pokazati isplativijim od katarskoga.

Nova veleposlanstva u Seulu, Astani i Bakuu?

No iako se u mandatu Vesne Pusić spekuliralo s potrebom reduciranja mreže diplomatskih predstavništava ili barem onih koja nisu opravdala svoje postojanje, to se nije dogodilo. Kako navode iz MVEP-a, zasad nema planova za zatvaranjem hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Štoviše, izglednije je širenje mreže. Doduše iz MVEP-a ne navode konkretne destinacije, ali potvrđuju da se na tragu odluka bivših Vlada razmatra pojačavanje naše diplomatske prisutnosti u Aziji i naše konzularne prisutnosti u BiH. U vrijeme vlade Zorana Milanovića spekuliralo se s otvaranjem veleposlanstva u Kazahstanu, Azerbajdžanu i Južnoj Koreji, a za vrijeme kratkotrajne vlade Tihomira Oreškovića tadašnji ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač imao je ideju otvoriti konzulate u bosanskohercegovačkim gradovima s hrvatskom većinom, Livnu i Vitezu.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić čak je prilikom susreta s kazahstanskim šefom diplomacije Erlanom Idrisovom u listopadu 2014. najavila otvaranje veleposlanstva u glavnom gradu Kazahstana Astani već 2015. No to se nije ostvarilo premda se ideja nije ugasila. Hrvatska s tom energetski bogatom srednjoazijskom državom održava snažne bilateralne veze sukladno vanjskopolitičkoj strategiji kojom se želi više pozornosti posvetiti novim tržištima.

Gospodarska suradnja, budući da su tu politička pitanja u drugom planu, već dulji niz godina pokušava se ostvariti i s drugim bivšim sovjetskim državama bogatim energetskim resursima kojima potiču razvoj, Azerbajdžanom i Turkmenistanom. Tu svoju priliku čekaju brojne hrvatske tvrtke.

O otvaranju veleposlanstva u Bakuu počelo se govoriti odmah nakon što je ondje gostovao hrvatski predsjednik Ivo Josipović prilikom otvaranja Počasnog konzulata. Već otprije postoji snažna želja da se otvori veleposlanstvo u Južnoj Koreji. Zapravo, pomalo je čudno zašto uopće već nemamo veleposlanstvo u jednoj tako ekonomski moćnoj zemlji, domovini Samsunga, Kije i Hyundaija. Posljednje otvoreno veleposlanstvo je u Litvi, krajem rujna 2015. Republika Hrvatska ima rezidentna veleposlanstva u 55 zemalja svijeta.